Vijesti
Problemi s nazivima ulica i bojom ploča na kojima su brojevi
Na području općine Jablanica nastavlja se proces dodjele kućnih brojeva, kako bi se poboljšala organizacija i lakša identifikacija adresa.
Ovih dana, brojevi su postavljeni na kućama u naseljima Kosne Luke i Doljani, a očekuje se da će proces uskoro krenuti prema naseljima Sovići i Risovac. Dok su mještani općine zadovoljni ovim koracima prema modernizaciji, pojavljuju se i određeni problemi. Kako bi se omogućila preciznija navigacija i ubrzala isporuka pošte, općina Jablanica je odlučila uvesti sustav kućnih brojeva. Ovo je naročito važno za hitne službe koje će sada brže i lakše stizati do odredišta.
Međutim, iako je cilj ove inicijative plemenit, postoje izazovi s kojima se suočavaju mještani. Jedan od tih izazova je problem s nazivima ulica. U nekim dijelovima naseljenih mjesta u općini Jablanica, nazivi ulica ne odnose se na zaseoke, pa tako mještani Kraja nalaze se u ulici Doljani, dok se župna kuća nalazi u ulici Orlovac, ovako raspoređene ulice otežavaju pronalazak određenih kuća. Ulica Kraje koja se nalazi u naslju Doljani obrisana a da mještani te ulice nisu ni znali, iako se nalazi u Odluci o nazivima dijelova naseljenh mjesta i ulica i njihovom obilježavanju. Ovakve nelogičnosti mogu uzrokovati poteškoće dostavljačima, gostima i svima koji su novi u tom području. Nemojmo zaboraviti da smo već pisali o pogrešno postavljenoj tabli naseljenog mjesta Doljani ( https://www.doljani.info/vijesti/605-doljani-ostali-bez-zaseoka-krka%C4%8Da-i-kraje.html ).
Još jedan problem s kojim se suočavaju mještani je boja kućnih brojeva. Nažalost, izabrana drečavo zelena boja brojeva na kućama odudara od izgleda pojedinih kuća i stvara estetski problem. Mještani smatraju da bi trebalo razmotriti promjenu boje kako bi se bolje uklopila s okolinom i bila estetski prihvatljivija.
Iako su ove poteškoće primijećene, valja napomenuti da je proces dodjele kućnih brojeva u fazi realizace, te se nadamo da će se problemi moći ispraviti kako bi koristi ovog sistema bile maksimalne. Očekujemo da će Općina Jablanica, slušati povratne informacije mještana i razmotriti njihove sugestije kako bi proces dodjele kućnih brojeva bio što bolji i funkcionalniji za sve.
Važno je da se uspostavi suradnja između općine i mještana kako bi se osiguralo da ovaj projekt bude uspješan i koristan za zajednicu. U budućnosti, nadamo se da će proces dodjele kućnih brojeva biti završen, a da će svi mještani općine Jablanica imati koristi od brže i preciznije dostave pošte te lakše identifikacije adresa.
____________________________________________________________________________________
Na osnovu člana 37. tačka 13. i člana 41. tačka 15. Zakona o lokalnoj samoupravi («Službene novine HNK», broj: 4/00) i člana 30. Statuta Općine Jablanica – Prečišćen tekst (“Službeni glasnik općine Jablanica”, broj: 4/01, 3/02 i 7/04), Općinsko vijeće Jablanica na sjednici održanoj dana 09.06.2005.godine, donijelo je
ODLUKU
o nazivima dijelova naseljenih mjesta i ulica i njihovom obilježavanju
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se nazivi dijelova naseljenih mjesta i ulica i reguliše način obilježavanja naseljenih mjesta, naselja, ulica i zgrada.
Član 2.
Naselja u smislu¸ ove Odluke predstavljaju cjelovito izgrađenu i prostorno zaokruženu zajednicu stanovanja.
Član 3.
Prostornim planom Općine utvrđeno je koja se izgrađena i naseljena područja naseljenih mjesta smatraju naseljima.
Nakon donošenja prostornog plana naselja na teritoriji općine Jablanica utvrđuju se ovom Odlukom.
II POSEBNE ODREDBE
1. Nazivi naseljenih mjesta, naselja i ulica
Član 4.
Naseljima kao dijelovima naseljenih mjesta i ulicama u naselju gradskog karaktera određuju se nazivi.
1.1. Naseljena mjesta
Član 5.
Na teritoriji Općine Jablanica zakonom su utvrđena slijedeća naseljena mjesta:
1. Jablanica
2. Baćina
3. Bijela
4. Čehari
5. Dobrinja
6. Djevor
7. Dobrigošće
8. Doljani
9. Donja Jablanica
10.Donje Paprasko
11.Dragan Selo
12.Glodnica
13.Glogošnica
14.Gornje Paprasko
15.Jelačići
16.Krstac
17. Lug
18. Mirci
19. Ostrožac
20. Poda
21. Ravna
22. Risovac
23. Rodići
24. Slatina
25. Sovići
26. Šabančići
27. Šanica
28. Zlate
29. Žuglići
30. Lendava
31. Čivelj
32. Kosne Luke
33. Mrakovo
Član 6.
Granice naseljenih mjesta identične su granicama urbanih područja utvrđenih Odlukom o prostornom uređenju općine Jablanica.
1.2. Ulice
Član 7.
Ulice u naseljenom mjestu Jablanica:
1. Ulica «Mostarska» od Dubišnice (Potok Stražica) do Podbreške ćuprije,
2. Ulica «1. mart» od Podbreške ćuprije do raskršća ulice «Branilaca grada» i ulice «Željeznička»,
3. Ulica «Branilaca grada» od raskršća sa ulicom «Željeznička» do raskršća ulica «Stara cesta», «Pere Bilića» i «Darivalaca krvi»,
4. Ulica «Pere Bilića» od raskršća ulica «Stara cesta», «Branilaca grada» i «Darivalaca krvi» do raskršća sa ulicom «Nikole Bojanovića»,
5. Ulica «Zlatnih ljiljana» od raskršća ulica «Pere Bilića» i «Nikole Bojanovića» do mosta na Doljanci,
6. Ulica «Podbreška» – od platoa Mlaka kroz naselje Podbrežje,
7. Ulica «Bitka za ranjenike» od raskršća sa ulicom «1. mart» do raskršća kod Bunkera,
8. Ulica «Željeznička» od spoja ulice «Branilaca grada» i ulice «1. mart» do raskršća magistralnih puteva M-16 i M-17,
9. Ulica «Darivalaca krvi» od raskršća ulica «Stara cesta», «Pere Bilića» i «Branilaca grada» do spoja sa ulicom «Željeznička»,
10. Ulica «Jaroslava Černija» od spoja sa ulicom «Pere Bilića» preko raskršća magistralnih puteva M-16 i M-17 do prilaznog puta pogona HE Jablanica,
11. Ulica «Omladinsko šetalište» od raskršća sa ulicom «Jaroslava Černija» kod Hotela do Granitove južne kapije,
12. Ulica «Rasadnik» od raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište» kroz naselje Rasadnik,
13. Ulica «Olimpijsko naselje» od raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište» kroz Olimpijsko naselje,
14. Ulica «Trg oslobođenja» od raskršća ulice «Omladinsko šetalište» i ulice «Nikole Bojanovića» do zgrade Kina, uključujući i SP-46, do ponovnog spoja sa ulicom «Omladinsko šetalište»,
15. Ulica «Nikole Bojanovića» od spoja ulice «Pere Bilića» i ulice «Zlatnih ljiljana» do raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište»,
16. Ulica «Komune Vejle» od raskršća ulice «Zlatnih ljiljana» ( spoj puteva M-16 i R-419) do raskršća Jelačići-Doljani,
17. Ulica «Doljanka» od raskršća ulice «Komune Vejle» prema bivšoj zgradi općine do raskrsnice sa ulicom «Zlatnih ljiljana» kod mosta na Doljanci, sa ograncima:
a) ogranak desno do ponovnog spoja sa ulicom «Komune Vejle»,
b) ogranak desno od bivše zgrade općine do dvorišta Srednje škole,
c) ogranak lijevo od bivše zgrade općine,
18. Ulica «Granitova» od raskršća sa ulicom «Zlatnih ljiljana» kod ulaza u Granit, lijevom stranom kroz naselje na gornjem platou,
19. Ulica «Žrtava genocida u Srebrenici» od raskršća sa ulicom «Zlatnih ljiljana» preko puta Srednje škole kroz naselje na donjem platou,
20. Ulica «Stara cesta» od raskršća ulica «Branilaca grada», «Darivalaca krvi» i «Pere Bilića» do raskršća ulica «Suljo Čilić» i ulice «Proleterskih brigada»,
21. Ulica «Sulje Čilića» od spoja ulice «Stara cesta» i ulice «Proleterskih brigada» ispred Doma zdravlja do kapije UNIS-a,
22. Ulica «Proleterskih brigada» od spoja ulice «Stara cesta» i ulice «Sulje Čilića» do raskršća puta Jelačići – Doljani obuhvatajući i naselje sa lijeve strane,
23. Ulica «22. februar» od spoja sa ulicom «Sulje Čilića», na kraju sedrenih zgrada, do naselja SP-100,
24. Ulica «Bosanska» od spoja sa ulicom «Sulje Čilića», na početku sedrenih zgrada, kroz naselje SP-100 do spoja sa ulicom «22. februar»,
25. Ulica «Muse Ćazima Ćatića» od spoja ulice «Meša Selimović» i ulice «Bosanska» lijevo kroz naselje,
26. Ulica «ZAVNOBIH» od raskršća Jelačići – Doljani preko raskršća sa ulicom «Sulje Čilića» i produžava prema naselju Trokuće (produžava se po izgradnji, prema urbanističkom planu),
27. Ulica «Meše Selimovića» od spoja ulice «Bosanska» i ulice «Muse Ćazima Ćatića» ispred sedrenih zgrada, do spoja sa ulicom «22. februar»,
28. Ulica «Maka Dizdara» od prvog skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
29. Ulica «Džemala Bijedića» od drugog skretanja sa ulice «Meša Selimović», kroz Montažno naselje, preko raskršća sa ulicom «22. februar» do kraja naselja Trokuće,
30. Ulica «Alije Isakovića» od trećeg skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
31. Ulica «Ismeta Mujezinovića» od četvrtog skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
32. Ulica «Hercegovačka» od spoja sa ulicom «Džemala Bijedića» kroz naselje do spoja sa ulicom «Sulje Čilića»,
33. Ulica «Stara kasarna» » od raskršća sa ulicom «Proleterskih brigada» oko Stare kasarne do raskršća ulica «Stara cesta», «Sulje Čilića» i «Proleterskih brigada».
Član 8.
Ulice u ostalim naseljenim mjestima:
34. Ulica «Jelička» kroz Jelačiće od raskršća sa ulicom «ZAVNOBIH» (Jelačići)
35. Ulica «Sarajevska» od prilaznog puta pogona HE Jablanica do tunela Lendava (Lendava)
36. Ulica «Neretvanskaa» od Mosta na Doljanci do raskršća za Čehare (Mirke)
37. Ulica «Luška» od raskršća kod „Bunkera“ kroz Gostovišće i Lug (Lug)
38. Ulica «Djevorska» iza tunela na Gostovišću do mosta Žarnik (Djevor)
1.3. Dijelovi naseljenih mjesta
Član 9.
U naseljenom mjestu Jablanica određuje se Trg « Alije Izetbegovića » koji obuhvata prostor okružen dijelom ulice «Jaroslava Černija», dijelom ulice «Pere Bilića», ulicom «Darivalaca krvi» i dijelom ulice «Željeznička».
Član 10.
U okviru naseljenog mjesta Jablanica nalazi se naselje Podbrežje.
Član 11.
U određenim naseljenim mjestima utvrđuju se naselja kako slijedi:
Risovac:
- Lagumovići,
- Ponor,
- Potkrajnice,
- Zelenike,
- Čuljci,
- Dragajice
Sovići:
- Skenderi,
- Gornja Mahala,
- Srednja Mahala,
- Donja Mahala,
- Podrudine
Doljani:
- Krkača,
- Pačići,
- Orlovac,
- Stupari,
- Bašići,
- Hasidići,
- Kraje
Slatina:
- Gornja Slatina,
- Srednja Slatina,
- Donja Slatina,
- Bracikovac
Mirke:
- Bukov
- Pod
Ostrožac:
- Osišta,
- Jasike
Gornje Paprasko:
- Vrh,
- Macići
Mrakovo:
- Veliko Mrakovo,
- Malo Mrakovo
Donja Jablanica:
- Ivan Krst,
- Ilace
Glodnica:
- Brgulići
Bijela:
- Tretišće
1.4. Obilježavanje naseljenih mjesta
Član 12.
Obilježavanje naseljenih mjesta vrši se na taj način što se na glavne ulice postave table sa nazivom naseljenog mjesta.
Naselja, ulice i zgrade u naseljima obilježavaju se posebnim tablama sa nazivom naselja ili ulica, odnosno brojem zgrada.
Član 13.
Postavljanje tabli, njihov oblik, dimenzija i izgled mora biti u skladu sa propisima o saobraćajnim znacima na javnom putu.
Član 14.
Ulice u naselju gradskog karaktera obilježavaju se tablama sa nazivom ulica.
Posebne table sa nazivom ulice se postavljaju na početak i završetak ulice.
Član 15.
Zgrade u naseljenim mjestima obilježavaju se brojevima.
Zgradom u smislu ove Oduke, smatra se svaki građevinski objekat namijenjen za stanovanje, obavljanje privrednih, prosvjetnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih djelatnosti kao i smještaj i čuvanje materijalnih i drugih dobara.
Član 16.
Svaka zgrada koja pripada dijelu naselja ili ulice ima svoj redni broj.
Na zgradama koje imaju dva ili više ulaza, svaki ulaz obilježava se posebnim brojem.
Član 17.
U naselju gradskog karaktera obilježavanje zgrade brojevima vrši se za svaku ulicu posebno.
Obilježavanje se vrši arapskim brojevima idući od početka prema kraju ulice, tako da se zgrade sa lijeve strane ulice označavaju neparnim, a sa desne strane parnim brojevima.
U ulicama u kojima su zgrade podignute samo sa jedne strane, obilježavanje zgrade se vrši u neprekinutom nizu.
Član 18.
Zgrade u naseljima koje nemaju gradski karakter obilježavaju se u neprekinutom nizu.
Član 19.
Na tablama na kojima su upisani brojevi, a kojima se obilježavaju zgrade u naselju gradskog karaktera ispod broja treba da stoji naziv ulice.
Table za obilježavanje zgrada u naseljima koja nemaju gradski karakter, imaju na sebi upisane samo redne brojeve.
Član 20.
Tabla sa brojem postavlja se sa desne strane zgrade ili sa desne strane ulaza u zgradu.
Član 21.
O postavljanju tabli sa nazivima naselja i ulica i kućnim brojevima i o njihovom održavanju stara se općinska služba nadležna za prostorno uređenje koja vodi i registar naseljenih mjesta, registar ulica u naseljenom mjestu i registar zgrada u naseljenom mjestu po brojevima.
III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 22.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Oduka Skupštine opštine Jablanica o nazivima naselja i obilježavanju naselja, ulica i zgrada broj: 01/3-023-72/89 od 17.11.1989.
Član 23.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenom glasniku opštine Jablanica”.
OPĆINA JABLANICA
OPĆINSKO VIJEĆE
Broj: 02-02-845-7/05-VII
Jablanica, 09.06.2005. godine
PREDSJEDNIK OV-a
Mate Mijić, ing.stroj.
____________________________________________________________________________________
Poznati iz našeg kraja
Korijeni u Doljanima, a uspjesi na velikoj sportskoj pozornici – priča Andrije Stipanovića
Još jedan vrhunski sportaš koji vuče korijene iz Doljana, mjesta u kojem je rođen njegov otac, ponos je ovoga kraja. Ime je dobio po pokojnom djedu Andriji, koji je živio i poginuo u Doljanima. Riječ je o Andriji Stipanoviću, košarkašu čija je karijera obilježena radom, karakterom i odanošću, a koji je svojim pristupom sportu ostavio dubok trag gdje god je igrao.
U intervjuu pod nazivom „Portret prvaka“ govorio je o svom životnom putu i sportskim uspjesima, a što je tom prigodom istaknuo pročitajte u nastavku i pogledajte u priloženom videu.
Od rukometnog betona do košarkaškog parketa
Iako ga danas poznajemo kao košarkaša, prvi sportski koraci Andrije Stipanovića bili su vezani uz rukomet. Kao dječak, na betonskim igralištima napravio je prve poteze s loptom, no okolnosti su ga ubrzo usmjerile prema dvorani i košarkaškom parketu. Ta promjena pokazala se presudnom.
U mladim danima u Čitluku bio je među onima koji su brisali parket europskim velikanima, promatrajući iz neposredne blizine igrače kojima se divio. Već tada formirala se jasna ambicija – biti dio tog svijeta, ali ne kao promatrač, nego kao nositelj igre.
S nepunih 16 godina odlazi u Zagreb, u KK Bosco, čime započinje ozbiljan profesionalni put. Ključna etapa razvoja uslijedila je u KK Hermes Analitica, gdje je, pod vodstvom trenera Mikija Starčevića, izgradio identitet borca pod košem. Upravo tada profilirao se kao igrač koji ne bira lakši put, već ulazi u reket, preuzima odgovornost i radi „prljavi posao“ za momčad.
Kapetan u Splitu i simbol Cluja
Posebno poglavlje njegove karijere vezano je uz KK Split. U Splitu je, u relativno kratkom razdoblju, postao kapetan – priznanje koje se ne dodjeljuje isključivo na temelju statistike, već autoriteta i karaktera. Publika na Gripama prepoznala je njegovu borbenost i iskren odnos prema dresu.
Privatno, Split mu je donio i obiteljsku stabilnost – ondje je upoznao suprugu i zasnovao dom, dodatno učvrstivši vezu s gradom koji je obilježio njegovu karijeru.
Ipak, najdublji trag u igračkim godinama ostavio je u Rumunjskoj, u redovima U-BT Cluj-Napoca. Tijekom četiri godine provedene u Cluju nije bio samo igrač rotacije ili iskusni centar, već simbol momčadi koja je rasla i postala relevantan europski faktor. Njegovo iskustvo, mentorski odnos prema mlađima i neumoran rad u obrani bili su temelj stabilnosti kluba.
Reprezentativni dres i karakter vođe
Andrija Stipanović s ponosom je nosio i dres Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine. Bio je dio generacija koje su, pod vodstvom renomiranih trenera, vraćale vjeru u reprezentativnu košarku. U svlačionici je slovio kao stabilan, smiren i pouzdan suigrač – onaj koji povezuje, a ne razdvaja.
Iako je tijekom karijere pokazivao iznimnu čvrstoću pod košem, nije skrivao ni svoje slabosti. Slobodna bacanja često su bila njegova psihološka barijera, o čemu je otvoreno govorio. Upravo ta iskrenost, bez uljepšavanja, dodatno ga je približila navijačima.
Od Biševa do trenerske klupe
Nakon završetka igračke karijere, Andrija Stipanović nakratko se udaljio od profesionalnog sporta. Vrijeme je proveo na otoku Biševu, radeći kao pomoćni kuhar u maloj konobi. Taj životni intermezzo poslužio je kao svojevrsni reset, povratak jednostavnosti i unutarnjoj ravnoteži.
No, košarka je ostala njegov trajni poziv. Danas je ponovno na Gripama, u ulozi pomoćnog trenera KK Split, gdje je već sudjelovao u osvajanju Kupa Hrvatske. S energijom i disciplinom koje su ga krasile kao igrača, započeo je graditi i trenersku karijeru.
Njegovo razumijevanje igre, osjećaj za psihologiju momčadi i iskustvo iz različitih sustava daju mu ozbiljan potencijal za daljnji iskorak. Nije nerealno očekivati da će u budućnosti preuzeti i ulogu glavnog trenera na najvišoj razini.
Andrija Stipanović ostaje primjer sportaša koji uspjeh nije gradio isključivo talentom, nego radom, lojalnošću i karakterom. Doljani, kao mjesto njegovih obiteljskih korijena, s pravom mogu biti ponosni na još jedno ime koje je daleko pronijelo glas o snazi, upornosti i dostojanstvu ovoga kraja.
Jablanica
Incident u Jablanici nakon obilježavanja obljetnice logora “Muzej”
Nakon današnjeg obilježavanja 32. obljetnice raspuštanja logora “Muzej” u Jablanici, poslije svete mise održane u nedjelju, 1. ožujka, zabilježen je incident.
Prema objavljenim informacijama, kolona vozila s istaknutim zastavama bivše Republike BiH prolazila je u blizini mjesta održavanja misnog slavlja, pri čemu su, kako se navodi, uznemireni prisutni vjernici. Nakon završetka mise, dvojica nepoznatih počinitelja navodno su verbalno napala katoličkog svećenika don. Marina Marića i osobe u njegovoj pratnji, upućujući im pogrdne riječi.
Događaj je prijavljen policiji, a nadležna tijela poduzela su potrebne mjere radi utvrđivanja svih okolnosti.
Prema dodatnim informacijama koje prenosi Bljesak.info, osoba osumnjičena za verbalni napad pronađena je i lišena slobode. Glasnogovornica MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije Ilijana Miloš potvrdila je kako je riječ o osobi inicijala A. G. (1982.). Policijska stanica Jablanica zaprimila je prijavu oko 12:50 sati da je jedna osoba iz vozila u pokretu povišenim tonom upućivala pogrdne i uvredljive riječi katoličkom svećeniku i još jednoj osobi.
Očevid i daljnje rasvjetljavanje okolnosti događaja su u tijeku.
Izjava, don Drago Ćurković, župnik u Jablanici:
“Prije svega, želim pojasniti kako ja osobno, kao domaći župnik, nisam bio meta spomenutog napada, niti sam sudjelovao u navedenom incidentu. S obzirom na to da su neki medijski izvještaji ostali nedorečeni, stvorio se pogrešan dojam u javnosti da se radilo o napadu na jablaničkog župnika, što želim demantirati. Mnoštvo ljudi sa svih strani su me pozivali kao jablaničkog župnika misleći da sam doživio napad i verbalno vrijeđanje”
Jablanica
FOTO: 32 godine od raspuštanja logora “Muzej” u Jablanici
Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u nedjelju je obilježila 32. obljetnicu raspuštanja logora “Muzej” u Jablanici.
Obilježavanju su nazočili bivši logoraši, članovi njihovih obitelji, predstavnici Udruge logoraša HNŽ-a, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici hrvatskih političkih stranaka. Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred zgrade “Muzeja”, u spomen na poginule i preminule logoraše, nakon čega je služena sveta misa u župnoj crkvi u Jablanici.
Predsjednik Udruge Željko Mikulić istaknuo je kako je 1. ožujka 1994. godine za brojne hrvatske logoraše označio kraj zatočeništva, kada je, uz posredovanje međunarodnih organizacija, izvršena razmjena zatočenika. Naglasio je kako je kroz logor prošlo više od 600 branitelja i civila s područja Jablanice i okolice, među kojima 88 pripadnika HVO-a te veći broj žena, starijih osoba i djece. Najmlađe dijete imalo je svega 28 dana.
Iz Udruge poručuju kako je obilježavanje obljetnice dio trajnog nastojanja očuvanja kulture sjećanja i svjedočenja o stradanju zatočenika, podsjećajući na teške uvjete boravka, prisilni rad i zlostavljanja.
Logor “Muzej” formiran je 15. travnja 1993. godine prema nalogu ratnog Predsjedništva općine Jablanica, kada su uhićeni i bez obrazloženja u logor dovedeni Hrvati s područja općine i okolnih mjesta.
