Turizam i povijest
Pogledajte karte Doljana, Sovića, Risovca i Blidinja iz 1878 godine
Austrijska monarhija, odnosno kasnije Austro-Ugarska monarhija, među prvima je spoznala značaj izrade kartografskih podloga (skice snimanja, katastarske i topografske karte) i počela sa radovima na stabilizaciji i mjerenju triangulacijske mreže, snimanjem terena i izradom kartografskih podloga.

Tako je Hazburška monarhija već 1764. godine, uz odobrenje carice Marije Terzije, počela sa prvim sustavnim snimanjem. Vrijedno je spomenuti da su prve karte Bosne i Hercegovine nastale na osnovu tajnih putovanja. Snimanja na osnovu kojih su izrađene karte izvedena su uglavnom na glavnim putnim pravcima, a dijelovi teritorija između putnih mreža prikazani su simbolično.
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine i aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarsle monarhije, počima prva sustavna izmjera područja BiH bazirana na trigonometrijskoj i nivelmanskoj mreži.
U nastavku možete pogledati digitaliziranu kartu iz 1878 godine:
Poznato je da je prva sustavna izmjera Bosne i Hercegovine (BiH) i izrada katastarskog operata započela aneksijom Austro-Ugarske monarhije (A-U). Međutim, izmjera teritorija BiH počela je znatno prije. U literaturi se može pronaći dosta podatka o topografskim kartama i planovima teritorija BiH (iz tog vremena), ali nisu detaljnije razmatrani postupci i tehnologija koja je prethodila tome. Također, nije istražena i izvedena analiza kartografske građe koja se čuva u bečkim arhivima i muzejima, u smislu kartografskog materijala, tehnike crtanja kao i promjene kartografskih znakova kroz duži vremenski period.
Godine 2014., austrijska Državna geodetska uprava (BEV – Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen) i Institut za vojne geoznanosti (IMG – Institut für Militärisches Geowesen) organizirali su simpozij povodom obilježavanja 250 godina državne izmjere. Ovaj jubilej je obilježen kratkim prikazom, na web stranici austrijske Državne geodetske uprave, značajnih elemenata vezanih za četiri državne izmjere kao i prikazom specifičnih karata. U prikazu treće državne izmjere posebno je bila naglašena izmjera Bosne i Hercegovine.
Ovaj jubilej potakao je interes vezano za izradu karata teritorije BiH, tj. kakav je bio postupak izmjere i izrade karata, prije aneksije Bosne i Hercegovine koja je bila dio Osmanskog carstva. Period poslije aneksije pokazao se također interesantnim jer je za samo četiri godine na cijeloj teritoriji BiH izvedena katastarska izmjera, kojoj je prethodila opsežna 2 uspostava geodetske osnove. Bečki državni arhiv sačuvao je sve protokole pisane na zasjedanjima vezanim za pripreme izmjere u BiH, različite koncepte, predračune, mjerne protokole, skice, katastarske planove i katastarske operate.
Više informacija o kartiranju Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-Ugarske monarhije možete pročitati na ovom linku:
Turizam i povijest
Furmani u Hercegovini život i rad naših djedova i pradjedova

U prošlom stoljeću, posebice od 1920-ih do 1970-ih godina, furmani su bili nezaobilazan dio života u Bosni i Hercegovini. Ovi vrsni majstori šumskih staza koristili su konje za izvlačenje drva iz nepristupačnih predjela, a njihov rad bio je ključan za drvnu industriju i preživljavanje mnogih obitelji.
Furmani u srcu Hercegovine
Naši djedovi i pradjedovi iz Doljana, Sovića i Risovca, vrijedni i uporni šumski radnici, ostavili su neizbrisiv trag na obroncima Čvrsnice i Vrana. Njihov mukotrpan rad bio je više od posla – bio je to način života koji je osiguravao opstanak njihovih obitelji i zajednice. Svakodnevno su se suočavali s izazovima nepristupačnih planinskih predjela, gdje su samo snaga konja i ljudska izdržljivost mogli izvojevati pobjedu nad surovom prirodom.
Ove su planine bile bogate šumom, a izvoz drvene građe predstavljao je ključni gospodarski segment regije. Furmani su neumorno izvlačili trupce iz guste šume, osiguravajući dragocjeni materijal za gradnju i grijanje. S obzirom na strme i nepristupačne terene, gdje strojevi nisu mogli doprijeti, njihovi vjerni konji ostajali su nezamjenjivi saveznici u ovom teškom, ali časnom zanatu.
Život i rad furmana
Rad furmana bio je iznimno naporan i opasan. Svakodnevno su, uz pomoć snažnih konja, izvlačili debla iz šuma, prebacivali ih na skele i spremali za transport prema pilanama i skladištima. Osim što su morali biti vješti u upravljanju konjima, furmani su poznavali svaki kutak šumskih putova, znali prepoznati čvrstoću tla i predvidjeti moguće opasnosti poput odrona ili lomljenja trupaca.
Njihov rad nije bio samo fizički zahtjevan, već i izrazito opasan. Svaka nepažnja mogla je značiti ozbiljnu ozljedu ili čak smrt, kako za čovjeka, tako i za konja. No, unatoč svemu, furmani su s ponosom obavljali svoj posao, često u teškim vremenskim uvjetima – od surovih zima do vrućih ljeta.
Gornja Krkača – ključna točka transporta drva
Jedna od najvažnijih lokacija u procesu izvlačenja drva bila je Gornja Krkača u Doljanima. Tu su furmani dovlačili drva iz dubokih šuma, gdje bi ih kamioni preuzimali i prevozili dalje na obradu u Mostar. Ova lokacija bila je ključna za opskrbu drvoprerađivačkih pogona, a fotografije furmana snimljene u Gornjoj Krkači svjedoče o mukotrpnom radu i svakodnevnoj borbi s prirodom.

Zalazak jedne ere
S razvojem mehanizacije i modernih transportnih metoda, furmani su polako nestajali s bosanskohercegovačkih šumskih puteva. Do 1970-ih godina traktori i kamioni preuzeli su primat u izvlačenju i transportu drva, a mnogi furmani morali su napustiti svoj zanat. No, uspomena na njih i njihove vjerne konje ostala je duboko urezana u sjećanja stanovnika Hercegovine.
Zaključak
Furmani su bili istinski heroji jednog vremena, ljudi čije su ruke i konji ispisivali povijest bosanskohercegovačkih planina. Danas su ostali tek rijetki tragovi njihovog mukotrpnog rada – pokoji zapis, fotografija ili priča prenesena s koljena na koljeno. No, zahvaljujući njihovoj predanosti i upornosti, oni su ostavili neizbrisiv pečat u povijesti ovoga kraja.
Čuvajmo povijest zajedno!
Ako imate staru fotografiju iz povijesti našeg kraja, pošaljite nam je na e-mail doljani@gmail.com ili putem društvenih mreža kako bismo je objavili i zajedno sačuvali dragocjene uspomene od zaborava.

Turizam i povijest
Nevjerovatan pogled iz pećine na Oklanicama iznad Doljana
Naš čitatelj Ernad Sihirlić iz Doljana poslao nam je impresivne fotografije s penjanja u pećinu smještenu na planini Oklanice.

Naš čitatelj Ernad Sihirlić iz Doljana poslao nam je impresivne fotografije s penjanja u pećinu smještenu na planini Oklanice. Ova pećina u Doljanima oduševljava svojom prirodnom ljepotom, a najfascinantniji momenat na snimkama je spektakularan pogled iz njenih unutrašnjih prostorija koji jednostavno morate vidjeti.
Prije nekoliko godina objavili smo Video: Prije nekoliko godina objavili smo Video: Otkrivena tajna ulaza u pećinu u Doljanima na brdu Oklanice. A sad u dogovoru s našim čitateljem i fotografom planiramo i posjetiti ovu pećinu.
Fotografije otkrivaju zapanjujuće kamene formacije, igru svjetla i sjene te jedinstvenu atmosferu ovog skrivenog prirodnog dragulja – pećine na Oklanici u Doljanima. Pećina, koja nudi mješavinu avanture i adrenalina, idealna je destinacija za sve ljubitelje prirode i istraživače.
Ako ste u potrazi za nezaboravnom avanturom i želite istražiti pećinu u Doljanima, obavezno posjetite ovo mjesto i osjetite čaroliju prirode. Podijelite svoje dojmove s nama i potaknite i druge da otkriju ovu fascinantnu destinaciju.
















Risovac Blidinje
Zašto je Masna Luka idealno mjesto za nedjeljni odmor

Nedjelja je dan odmora, ali i prilika za duhovnu obnovu, povezivanje s prirodom i zajednicom. Ove nedjelje odlučili smo je provesti na poseban način – odlaskom na svetu misu u crkvu sv. Ilije u Masnoj Luci, smještenu u srcu Parka prirode Blidinje. Ova sveta lokacija, okružena prirodnim ljepotama, nudi jedinstveno iskustvo mira i duhovne obnove.
Putovanje kroz snježne pejzaže Blidinja
Vožnja od Doljana do Masne Luke traje dvadesetak minuta, no već od prvih kilometara očarava ljepotom zimskog pejzaža. Snijegom prekriveni vrhunci Čvrsnice i Vran planine, guste šume bora i smreke te netaknuti proplanci stvaraju osjećaj spokoja i veličanstvenosti. Blidinje zimi nudi prizore koji ostavljaju bez daha i potiču osjećaj zahvalnosti prema Stvoritelju.

Sveta misa u crkvi sv. Ilije
Po dolasku u Masnu Luku, ispred crkve sv. Ilije dočekao nas je prizor prepunog parkinga i mnoštva vjernika okupljenih na nedjeljnoj misi. Smještena u podnožju planina, ova crkva pruža utočište za dušu, mjesto gdje svaki posjetitelj može pronaći mir, nadu i duhovnu snagu.
Unutar crkve vladala je topla i sabrana atmosfera, dok je svećenik nadahnuto govorio o važnosti vjere, ljubavi prema bližnjemu i pronalaženju unutarnjeg mira u Božjoj prisutnosti. Tijekom mise, molitva i crkvena pjesma ispunile su prostor, a prizor snijega koji je tiho padao kroz prozore dodatno je pojačavao osjećaj svetosti.

Druženje u umjetničkoj galeriji i snježna šetnja
Nakon mise, svećenik je pozvao prisutne na druženje u prostorijama umjetničke galerije, gdje smo uz šalicu toplog čaja razgovarali i dijelili iskustva s drugim vjernicima. Ovakva okupljanja jačaju zajedništvo i vjeru, povezujući ljude kroz ljubav prema Bogu i prirodi.
Na povratku smo susreli planinare koji su se vraćali s ture, inspirirani njihovim entuzijazmom, odlučili smo nakratko prošetati kroz snježne staze Masne Luke. Svjež zrak, miris borova i tišina bili su poput meditacije – trenutak potpunog mira i prisutnosti Božje ruke u prirodi.
Završetak dana u Blidinju
Dan smo završili u lokalnom restoranu, uz toplu kavu i domaće kolače, razmišljajući o svemu što smo doživjeli. Nedjelja provedena u Masnoj Luci nije samo izlet, već dan duhovne obnove, mira i povezivanja s prirodom.
Ako tražite savršeno mjesto za odmor duše, bijeg od stresa i duhovnu obnovu, posjetite crkvu sv. Ilije u Masnoj Luci i Park prirode Blidinje. Ovdje ćete pronaći ljepotu Božjeg stvaranja u svakom kutku prirode.


























Više informacija možete pogledati na web stranici: https://www.masnaluka.ba/
-
Video2 tjedna ago
Živa istina istražuje život u Sovićima kroz priče mještana
-
Turizam i povijest2 tjedna ago
Furmani u Hercegovini život i rad naših djedova i pradjedova
-
Vijesti3 dana ago
ZATVOREN promet na magistralnoj cesti Jablanica – Blidinje zbog izlijevanja vode i odrona
-
Turizam i povijest3 tjedna ago
Nevjerovatan pogled iz pećine na Oklanicama iznad Doljana
-
Jablanica2 tjedna ago
Obilježena 31. obljetnica raspuštanja logora “Muzej” u Jablanici
-
Vijesti3 dana ago
Kako je 2.000 KM postalo nepremostiv problem za Vladu Federacije BiH?
-
Vijesti2 dana ago
FOTO: Put Jablanica – Blidinje ponovno prohodan
-
Vijesti1 dan ago
Stanovnici Doljana najavljuju blokadu magistralnog puta M17.5 zbog nemara nadležnih institucija