Turizam i povijest
Alpinizam u Doljanima na Ilijnoj grudi
Prošli tjedan vozeći se iz Jablanice prema Doljanima na stijeni Ilijna gruda uočili smo alpiniste kako se penju uz ovu zahtjevnu stijenu.

Prošli tjedan vozeći se iz Jablanice prema Doljanima na stijeni Ilijna gruda uočili smo alpiniste kako se penju uz ovu zahtjevnu stijenu. Odmah smo zaustavili automobil i fotografirali ovaj nesvakidašnji događaj. Koliko imamo saznanja ovo je prvi put da se netko na ovakav način popeo na stijenu, nadamo se da će sportske udruge urediti prilaznu stazu i ponuditi i ovaj vid turističke ponude općine Jablanica i Parka prirode Blidinje.
Alpinizam (od francuskog: Alpinisme) je samo podvrsta planinarstva, to je skup psihofičkih tehnika koje čovjeku omogućuju da se uspne na najviše i najnepristupačnije planinske visove i stijene.
Alpinizam bi se teško mogao nazvati sportom, jer kod njega nema natjecanja, osim zadovoljstva da se popelo na neki vrh prvi na svijetu, a kako su danas osvojeni svi vrhovi na svijetu, to alpinistima ostaje samo njihovo vlastito zadovoljstvo postizanja uspona, kao i izdržanja svih napora i opasnosti po život jer je alpinizam izuzetno opasan.
Alpinizam je u suštini kolektivna djelatnost, jer se na najviše vrhove penju velike ekspedicije od puno članova, iako sve više ima pojava da se u takve poduhvate upuštaju čak i pojedinci. Alpinizam zahtjeva i dugotrajni trening i izuzetnu fizičku pripremljenost – jer se na stijeni ne može ostati koliko hoćeš, već je treba savladati u određenom roku.
Danas se iz klasičnog alpinizma razvio sport znan kao slobodno penjanje, čija se natjecanja održavaju na umjetnim liticama, u dvoranama. Natjecatelji se penju samo snagom mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata.







Risovac Blidinje
Blidinje Bike Festival okupio bicikliste iz 15 zemalja

Na sedmom Blidinje BIKE Festivalu, održanom u Parku prirode Blidinje od 11. do 13. srpnja 2025., okupilo se preko 15 zemalja svijeta — od Kanade i Novog Zelanda do susjednih europskih država. Tradicionalni UCI XCM maraton, koji je služio kao Balkansko prvenstvo, donio je zlatne medalje Rumunjima Atilli Malnasiju i Manueli Muresan. Naš biciklist Vedad Karić osvojio je drugo mjesto, a zbog odličnog nastupa Bosna i Hercegovina je ponovo na biciklističkoj karti regije.
Subota je bila rezervirana za rekreativce — više od 100 sudionika zaputilo se u vožnju kroz čarobne krajolike Blidinja, prateći ritam prirode i uživajući u domaćoj hrani zahvaljujući partnerima Hajdučke Vrleti i Motelu Risovac .
Poseban trenutak bio je i UCI Level 2 trenerski kamp, kojeg su vodili stručnjaci iz UCI Svjetskog biciklističkog centra iz Švicarske i Olimpijskog komiteta BiH. Ovaj edukativni događaj potvrdio je Blidinje kao važno središte biciklističke edukacije i razvoja u regiji.
Predsjednik Biciklističkog saveza BiH, Toni Zorić, ponosno je istaknuo:
“Izuzetno smo sretni i ponosni… Tisuće obitelji posjetile su festival da uživaju u sportu, prirodi i zajedništvu… Gosti odlaze s predivnim uspomenama i fotografijama naše zemlje”.




Više informacija na službenoj stranici: https://bbf.ba/
Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://bbf.ba/rezultati/
Risovac Blidinje
FOTO VIDEO: Završeno asfaltiranje ceste koja vodi do Kedžare i groba Dive Grabovčeve

Danas smo obišli i zabilježili završene radove na novoj asfaltnoj dionici na Kedžari, kojom je uspješno realizirana prva faza sanacije spojne prometnice R418 do M17.5, dionica Vrleti – Kedžara. Ova prometnica ima važnu ulogu za lokalno stanovništvo, planinare, posjetitelje svetišta Dive Grabovčeve te sve izletnike koji posjećuju Blidinje.
Radove je realiziralo Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K, kroz projekt ukupne procijenjene vrijednosti radova od 1.025.641 KM bez PDV-a. Izveden je složen posao asfaltiranja, sanacije i pripreme terena na zahtjevnom planinskom području, a izvođenje je trajalo 90 dana. Projekt je financiran s razine županije i predstavlja značajan iskorak u poboljšanju prometne infrastrukture na području Blidinja i Kedžare.
Posebnost ove dionice je što sada omogućava sigurniji i udobniji pristup prema Kedžari iz pravca Jablanice, Risovca i Doljana, čime se olakšava i turistički i svakodnevni promet.





Turizam i povijest
Furmani u Hercegovini život i rad naših djedova i pradjedova

U prošlom stoljeću, posebice od 1920-ih do 1970-ih godina, furmani su bili nezaobilazan dio života u Bosni i Hercegovini. Ovi vrsni majstori šumskih staza koristili su konje za izvlačenje drva iz nepristupačnih predjela, a njihov rad bio je ključan za drvnu industriju i preživljavanje mnogih obitelji.
Furmani u srcu Hercegovine
Naši djedovi i pradjedovi iz Doljana, Sovića i Risovca, vrijedni i uporni šumski radnici, ostavili su neizbrisiv trag na obroncima Čvrsnice i Vrana. Njihov mukotrpan rad bio je više od posla – bio je to način života koji je osiguravao opstanak njihovih obitelji i zajednice. Svakodnevno su se suočavali s izazovima nepristupačnih planinskih predjela, gdje su samo snaga konja i ljudska izdržljivost mogli izvojevati pobjedu nad surovom prirodom.
Ove su planine bile bogate šumom, a izvoz drvene građe predstavljao je ključni gospodarski segment regije. Furmani su neumorno izvlačili trupce iz guste šume, osiguravajući dragocjeni materijal za gradnju i grijanje. S obzirom na strme i nepristupačne terene, gdje strojevi nisu mogli doprijeti, njihovi vjerni konji ostajali su nezamjenjivi saveznici u ovom teškom, ali časnom zanatu.
Život i rad furmana
Rad furmana bio je iznimno naporan i opasan. Svakodnevno su, uz pomoć snažnih konja, izvlačili debla iz šuma, prebacivali ih na skele i spremali za transport prema pilanama i skladištima. Osim što su morali biti vješti u upravljanju konjima, furmani su poznavali svaki kutak šumskih putova, znali prepoznati čvrstoću tla i predvidjeti moguće opasnosti poput odrona ili lomljenja trupaca.
Njihov rad nije bio samo fizički zahtjevan, već i izrazito opasan. Svaka nepažnja mogla je značiti ozbiljnu ozljedu ili čak smrt, kako za čovjeka, tako i za konja. No, unatoč svemu, furmani su s ponosom obavljali svoj posao, često u teškim vremenskim uvjetima – od surovih zima do vrućih ljeta.
Gornja Krkača – ključna točka transporta drva
Jedna od najvažnijih lokacija u procesu izvlačenja drva bila je Gornja Krkača u Doljanima. Tu su furmani dovlačili drva iz dubokih šuma, gdje bi ih kamioni preuzimali i prevozili dalje na obradu u Mostar. Ova lokacija bila je ključna za opskrbu drvoprerađivačkih pogona, a fotografije furmana snimljene u Gornjoj Krkači svjedoče o mukotrpnom radu i svakodnevnoj borbi s prirodom.

Zalazak jedne ere
S razvojem mehanizacije i modernih transportnih metoda, furmani su polako nestajali s bosanskohercegovačkih šumskih puteva. Do 1970-ih godina traktori i kamioni preuzeli su primat u izvlačenju i transportu drva, a mnogi furmani morali su napustiti svoj zanat. No, uspomena na njih i njihove vjerne konje ostala je duboko urezana u sjećanja stanovnika Hercegovine.
Zaključak
Furmani su bili istinski heroji jednog vremena, ljudi čije su ruke i konji ispisivali povijest bosanskohercegovačkih planina. Danas su ostali tek rijetki tragovi njihovog mukotrpnog rada – pokoji zapis, fotografija ili priča prenesena s koljena na koljeno. No, zahvaljujući njihovoj predanosti i upornosti, oni su ostavili neizbrisiv pečat u povijesti ovoga kraja.
Čuvajmo povijest zajedno!
Ako imate staru fotografiju iz povijesti našeg kraja, pošaljite nam je na e-mail doljani@gmail.com ili putem društvenih mreža kako bismo je objavili i zajedno sačuvali dragocjene uspomene od zaborava.

-
MZ Doljani2 tjedna ago
Izbori za Mjesnu zajednicu 2025 – tko će vas predstavljati?
-
Video1 tjedan ago
Požar iznad Doljana: Air Tractor spriječio širenje prema Blidinju
-
Lov1 tjedan ago
VIDEO: Lovačko društvo „Baćina“ uredilo put do lovačke kuće
-
Vijesti2 tjedna ago
Najava: Blidinje Challenge 2025 – adrenalinska avantura na planini
-
Vijesti2 tjedna ago
Akcija spašavanja: Spašavatelji iz Jablanice i Posušja izvukli unesrećenog planinara
-
Risovac Blidinje5 dana ago
Tradicionalna misa za duvandžije na Kedžari