Turizam i povijest
Furmani u Hercegovini život i rad naših djedova i pradjedova
U prošlom stoljeću, posebice od 1920-ih do 1970-ih godina, furmani su bili nezaobilazan dio života u Bosni i Hercegovini. Ovi vrsni majstori šumskih staza koristili su konje za izvlačenje drva iz nepristupačnih predjela, a njihov rad bio je ključan za drvnu industriju i preživljavanje mnogih obitelji.
Furmani u srcu Hercegovine
Naši djedovi i pradjedovi iz Doljana, Sovića i Risovca, vrijedni i uporni šumski radnici, ostavili su neizbrisiv trag na obroncima Čvrsnice i Vrana. Njihov mukotrpan rad bio je više od posla – bio je to način života koji je osiguravao opstanak njihovih obitelji i zajednice. Svakodnevno su se suočavali s izazovima nepristupačnih planinskih predjela, gdje su samo snaga konja i ljudska izdržljivost mogli izvojevati pobjedu nad surovom prirodom.
Ove su planine bile bogate šumom, a izvoz drvene građe predstavljao je ključni gospodarski segment regije. Furmani su neumorno izvlačili trupce iz guste šume, osiguravajući dragocjeni materijal za gradnju i grijanje. S obzirom na strme i nepristupačne terene, gdje strojevi nisu mogli doprijeti, njihovi vjerni konji ostajali su nezamjenjivi saveznici u ovom teškom, ali časnom zanatu.
Život i rad furmana
Rad furmana bio je iznimno naporan i opasan. Svakodnevno su, uz pomoć snažnih konja, izvlačili debla iz šuma, prebacivali ih na skele i spremali za transport prema pilanama i skladištima. Osim što su morali biti vješti u upravljanju konjima, furmani su poznavali svaki kutak šumskih putova, znali prepoznati čvrstoću tla i predvidjeti moguće opasnosti poput odrona ili lomljenja trupaca.
Njihov rad nije bio samo fizički zahtjevan, već i izrazito opasan. Svaka nepažnja mogla je značiti ozbiljnu ozljedu ili čak smrt, kako za čovjeka, tako i za konja. No, unatoč svemu, furmani su s ponosom obavljali svoj posao, često u teškim vremenskim uvjetima – od surovih zima do vrućih ljeta.
Gornja Krkača – ključna točka transporta drva
Jedna od najvažnijih lokacija u procesu izvlačenja drva bila je Gornja Krkača u Doljanima. Tu su furmani dovlačili drva iz dubokih šuma, gdje bi ih kamioni preuzimali i prevozili dalje na obradu u Mostar. Ova lokacija bila je ključna za opskrbu drvoprerađivačkih pogona, a fotografije furmana snimljene u Gornjoj Krkači svjedoče o mukotrpnom radu i svakodnevnoj borbi s prirodom.
Zalazak jedne ere
S razvojem mehanizacije i modernih transportnih metoda, furmani su polako nestajali s bosanskohercegovačkih šumskih puteva. Do 1970-ih godina traktori i kamioni preuzeli su primat u izvlačenju i transportu drva, a mnogi furmani morali su napustiti svoj zanat. No, uspomena na njih i njihove vjerne konje ostala je duboko urezana u sjećanja stanovnika Hercegovine.
Zaključak
Furmani su bili istinski heroji jednog vremena, ljudi čije su ruke i konji ispisivali povijest bosanskohercegovačkih planina. Danas su ostali tek rijetki tragovi njihovog mukotrpnog rada – pokoji zapis, fotografija ili priča prenesena s koljena na koljeno. No, zahvaljujući njihovoj predanosti i upornosti, oni su ostavili neizbrisiv pečat u povijesti ovoga kraja.
Čuvajmo povijest zajedno!
Ako imate staru fotografiju iz povijesti našeg kraja, pošaljite nam je na e-mail doljani@gmail.com ili putem društvenih mreža kako bismo je objavili i zajedno sačuvali dragocjene uspomene od zaborava.
Risovac Blidinje
Zajedničkom akcijom planinara osigurana staza sa skijališta prema Malom Vilincu
Danas su članovi Planinarskog smučarskog društva VILINAC uspješno iznijeli i postavili nove metalne merdevine na zahtjevnoj dionici planinarske staze koja vodi sa skijališta prema Malom Vilincu. U realizaciji ovog projekta sudjelovale su i kolegice i kolege iz Planinarskog društva Orlova stina Tomislavgrad te HPD-a Pločno Posušje, čime je još jednom potvrđena dobra suradnja planinarskih društava s ovog područja.
Projekt je financiran sredstvima Javnog poduzeća Aerodrom Sarajevo, dok su njegovu praktičnu provedbu na terenu zajednički realizirala navedena planinarska društva. Postavljene merdevine izrađene su od metala te predstavljaju trajno i sigurno rješenje dugogodišnjeg problema na ovom dijelu staze, osobito u uvjetima povećane frekvencije planinara i zahtjevnih vremenskih prilika.
Posebnu zahvalnost sudionici akcije uputili su vrijednim članicama PD Orlova stina, koje su dale značajan doprinos uspješnoj provedbi radova. Ovim zahvatom znatno je unaprijeđena sigurnost i prohodnost staze, čime se dodatno potiče planinarska aktivnost i odgovorno korištenje planinskih prostora.
Postavljene merdevine služit će svim budućim planinarima koji budu pohodili ove krajeve, kao primjer kako zajedničkim radom, solidarnošću i dobrim planiranjem mogu biti ostvareni konkretni i trajni rezultati.
Izvor: https://www.instagram.com/orlovastina/
Turizam i povijest
Ilijina gruda – kameni div na ulazu u Doljane
Ilijina gruda je monumentalna stijena koja se uzdiže na samom ulazu u Doljane, dominirajući cijelom dolinom rijeke Doljanke. Ovaj prirodni fenomen očarava svojom ljepotom i veličinom, dok oštri kameni zidovi djeluju kao vječni čuvari kraja. Promatrajući je s podnožja ili iz zraka, čovjeku se nameće dojam da priroda u ovom prostoru spaja snagu i ljepotu u savršen sklad.
Iznad Ilijine grude uzdiže se planina Oklanica, poznata po svojim oštrim stijenama koje se strmo obrušavaju prema dolini i dodatno naglašavaju dramatičnost ovog krajolika. Zajedno s Ilijinom grudom, Oklanica tvori jedinstvenu prirodnu cjelinu koja ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja i čini ovaj prostor posebno upečatljivim.
Kroz dolinu, pod samim liticama Ilijine grude, protiče rijeka Doljanka. Njeni brzaci i vodopadi oblikovali su dramatičan krajolik, a upravo ispod same grude rijeka pada u niz slikovitih slapova, urezujući svoj put kroz tvrdi kamen. U podnožju stijene nalaze se brojni virovi, u kojima obitava raznolik biljni i životinjski svijet, stvarajući mali prirodni rezervat života u samom srcu Doljana. Ovo područje je i omiljeno mjesto za odmor i istraživanje ljubitelja prirode, jer nudi jedinstven spoj divlje vode, kamena i zelenila.
Stijena nije samo prirodni ukras, već i mjesto koje nosi bogatu, premda nedovoljno istraženu, povijesnu i kulturnu priču. Brojne legende vezane su uz Ilijinu grudu. Prema nekima, preko nje je u vrijeme Rimskog Carstva prolazio put koji je povezivao splitsku Salonu s rudnicima u Bosni. Drugi pak vjeruju da su se na njezinim vrhovima i u neposrednoj blizini nalazila naselja i obrambene kule. Nažalost, za sve ove tvrdnje nikada nisu provedena sustavna povijesna istraživanja, pa gruda i dalje ostaje neistražena tajna prošlosti Doljana.
Naziv Ilijina gruda i danas budi znatiželju – tko je bio taj Ilija, je li riječ o nekadašnjem vlasniku posjeda na stijeni i u njenoj blizini ili je ime nastalo po nekom tragičnom događaju koji ga je zadesio, ostaje tajna bez odgovora. Malo poznata činjenica je i da su sunčane padine oko stijene, danas zarasle u šumu, nekada bile zasađene vinovom lozom, od koje se proizvodilo vino i rakija, što svjedoči o životu i običajima ljudi ovog kraja.
Danas Ilijina gruda ima i sportski značaj. Njene strme stijene privlače penjače različitih profila, nudeći izazovne rute za sportsko penjanje. Raznolike kategorije penjačkih smjerova svjedoče o njezinoj važnosti na karti prirodnih penjališta u Hercegovini. Oštra površina stijene traži od penjača snagu, spretnost i izdržljivost, čineći svako osvajanje novih metara posebnim iskustvom.
Na fotografijama koje donosimo vidi se sva veličanstvenost Ilijine grude. S jedne strane okomita stijena, gotovo glatka i zastrašujuća, a s druge bujna šuma koja se prostire kroz dolinu, čineći kontrast između kamena i zelenila. U pozadini se izdižu planinski vrhovi, među kojima i Borovnik, dok se kroz dolinu vijuga serpentina puta, dodatno naglašavajući dramatičnost krajolika. Sve to čini ovaj prostor jedinstvenim i nezaboravnim doživljajem za svakog posjetitelja.
Iako povijest Ilijine grude još uvijek čeka da bude otkrivena kroz ozbiljna istraživanja, jedno je sigurno – ona i danas, jednako kao i stoljećima prije, ostaje simbol snage, prirodne ljepote i strateške važnosti Doljana.
Risovac Blidinje
Čvrsnica Ultra Trail 2025. okupio više od 200 trkača na Blidinju
U Parku prirode Blidinje danas je održano deveto izdanje Čvrsnica Ultra Trail 2025 (ČUT), jedne od najpoznatijih i najzahtjevnijih utrka trail trčanja u regiji. Ovaj sportsko–rekreativni događaj, u organizaciji HPD Prenj 1933 Mostar i udruge Visit Blidinje, privukao je više od 200 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja.
Tri staze za različite izazove
Sudionici Čvrsnica Ultra Traila mogli su birati između tri staze:
- “The Spaghetti” (10 km) – namijenjena početnicima i rekreativcima.
- “The Good” (25 km) – zahtjevnija ruta s 1500 metara uspona koja spaja fizički izazov i ljepotu prirode.
- “The Bad” (35 km) – najteža staza s gotovo 2300 metara uspona koja vodi preko vrhova Pločno (2228 m) i Veliki Vilinac (2118 m), planinarskog doma Vilinac i prirodnog fenomena Hajdučka vrata.
Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://www.traceysport.com/landing/eventDetails?eventId=2554
Spoj sporta i ljepote planine Čvrsnice
Organizatorica utrke Anđela Pupić naglasila je da Čvrsnica Ultra Trail svake godine sve više dobiva međunarodno priznanje te privlači brojne trkače i ljubitelje planine. Posebnost ovog događaja je jedinstvena kombinacija sportskog izazova i prirodnih ljepota koje nudi planina Čvrsnica – stjenoviti vrhovi, guste šume, panoramski vidici i ledeni izvori čine ga nezaboravnim iskustvom.
Trail događaj koji jača zajedništvo
Osim sportskog aspekta, ČUT je i prilika za druženje, razmjenu iskustava i jačanje zajedništva među sudionicima. Upravo zbog toga utrka na Čvrsnici postala je nezaobilazna na sportskoj karti regije i pravi simbol Blidinja.
U nastavku pogledajte fotografije koje su nam poslali čitatelji s današnje utrke.
