Na sedmom Blidinje BIKE Festivalu, održanom u Parku prirode Blidinje od 11. do 13. srpnja 2025., okupilo se preko 15 zemalja svijeta — od Kanade i Novog Zelanda do susjednih europskih država. Tradicionalni UCI XCM maraton, koji je služio kao Balkansko prvenstvo, donio je zlatne medalje Rumunjima Atilli Malnasiju i Manueli Muresan. Naš biciklist Vedad Karić osvojio je drugo mjesto, a zbog odličnog nastupa Bosna i Hercegovina je ponovo na biciklističkoj karti regije.

Subota je bila rezervirana za rekreativce — više od 100 sudionika zaputilo se u vožnju kroz čarobne krajolike Blidinja, prateći ritam prirode i uživajući u domaćoj hrani zahvaljujući partnerima Hajdučke Vrleti i Motelu Risovac .

Poseban trenutak bio je i UCI Level 2 trenerski kamp, kojeg su vodili stručnjaci iz UCI Svjetskog biciklističkog centra iz Švicarske i Olimpijskog komiteta BiH. Ovaj edukativni događaj potvrdio je Blidinje kao važno središte biciklističke edukacije i razvoja u regiji.

Predsjednik Biciklističkog saveza BiH, Toni Zorić, ponosno je istaknuo:

“Izuzetno smo sretni i ponosni… Tisuće obitelji posjetile su festival da uživaju u sportu, prirodi i zajedništvu… Gosti odlaze s predivnim uspomenama i fotografijama naše zemlje”.

Više informacija na službenoj stranici: https://bbf.ba/

Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://bbf.ba/rezultati/

Danas smo obišli i zabilježili završene radove na novoj asfaltnoj dionici na Kedžari, kojom je uspješno realizirana prva faza sanacije spojne prometnice R418 do M17.5, dionica Vrleti – Kedžara. Ova prometnica ima važnu ulogu za lokalno stanovništvo, planinare, posjetitelje svetišta Dive Grabovčeve te sve izletnike koji posjećuju Blidinje.

Radove je realiziralo Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K, kroz projekt ukupne procijenjene vrijednosti radova od 1.025.641 KM bez PDV-a. Izveden je složen posao asfaltiranja, sanacije i pripreme terena na zahtjevnom planinskom području, a izvođenje je trajalo 90 dana. Projekt je financiran s razine županije i predstavlja značajan iskorak u poboljšanju prometne infrastrukture na području Blidinja i Kedžare.

Posebnost ove dionice je što sada omogućava sigurniji i udobniji pristup prema Kedžari iz pravca Jablanice, Risovca i Doljana, čime se olakšava i turistički i svakodnevni promet.

U prošlom stoljeću, posebice od 1920-ih do 1970-ih godina, furmani su bili nezaobilazan dio života u Bosni i Hercegovini. Ovi vrsni majstori šumskih staza koristili su konje za izvlačenje drva iz nepristupačnih predjela, a njihov rad bio je ključan za drvnu industriju i preživljavanje mnogih obitelji.

Furmani u srcu Hercegovine

Naši djedovi i pradjedovi iz Doljana, Sovića i Risovca, vrijedni i uporni šumski radnici, ostavili su neizbrisiv trag na obroncima Čvrsnice i Vrana. Njihov mukotrpan rad bio je više od posla – bio je to način života koji je osiguravao opstanak njihovih obitelji i zajednice. Svakodnevno su se suočavali s izazovima nepristupačnih planinskih predjela, gdje su samo snaga konja i ljudska izdržljivost mogli izvojevati pobjedu nad surovom prirodom.

Ove su planine bile bogate šumom, a izvoz drvene građe predstavljao je ključni gospodarski segment regije. Furmani su neumorno izvlačili trupce iz guste šume, osiguravajući dragocjeni materijal za gradnju i grijanje. S obzirom na strme i nepristupačne terene, gdje strojevi nisu mogli doprijeti, njihovi vjerni konji ostajali su nezamjenjivi saveznici u ovom teškom, ali časnom zanatu.

Život i rad furmana

Rad furmana bio je iznimno naporan i opasan. Svakodnevno su, uz pomoć snažnih konja, izvlačili debla iz šuma, prebacivali ih na skele i spremali za transport prema pilanama i skladištima. Osim što su morali biti vješti u upravljanju konjima, furmani su poznavali svaki kutak šumskih putova, znali prepoznati čvrstoću tla i predvidjeti moguće opasnosti poput odrona ili lomljenja trupaca.

Njihov rad nije bio samo fizički zahtjevan, već i izrazito opasan. Svaka nepažnja mogla je značiti ozbiljnu ozljedu ili čak smrt, kako za čovjeka, tako i za konja. No, unatoč svemu, furmani su s ponosom obavljali svoj posao, često u teškim vremenskim uvjetima – od surovih zima do vrućih ljeta.

Gornja Krkača – ključna točka transporta drva

Jedna od najvažnijih lokacija u procesu izvlačenja drva bila je Gornja Krkača u Doljanima. Tu su furmani dovlačili drva iz dubokih šuma, gdje bi ih kamioni preuzimali i prevozili dalje na obradu u Mostar. Ova lokacija bila je ključna za opskrbu drvoprerađivačkih pogona, a fotografije furmana snimljene u Gornjoj Krkači svjedoče o mukotrpnom radu i svakodnevnoj borbi s prirodom.

Zalazak jedne ere

S razvojem mehanizacije i modernih transportnih metoda, furmani su polako nestajali s bosanskohercegovačkih šumskih puteva. Do 1970-ih godina traktori i kamioni preuzeli su primat u izvlačenju i transportu drva, a mnogi furmani morali su napustiti svoj zanat. No, uspomena na njih i njihove vjerne konje ostala je duboko urezana u sjećanja stanovnika Hercegovine.

Zaključak

Furmani su bili istinski heroji jednog vremena, ljudi čije su ruke i konji ispisivali povijest bosanskohercegovačkih planina. Danas su ostali tek rijetki tragovi njihovog mukotrpnog rada – pokoji zapis, fotografija ili priča prenesena s koljena na koljeno. No, zahvaljujući njihovoj predanosti i upornosti, oni su ostavili neizbrisiv pečat u povijesti ovoga kraja.

Čuvajmo povijest zajedno!

Ako imate staru fotografiju iz povijesti našeg kraja, pošaljite nam je na e-mail doljani@gmail.com ili putem društvenih mreža kako bismo je objavili i zajedno sačuvali dragocjene uspomene od zaborava.