Turizam i povijest

Mijat Tomić

Kada se 1463. godine, nakon pustošenja i osvajanja Bosne, sultan Muhamed II vraćao od Jajca kući, dao je na milodražu kod Fojnice vikaru bosanskih franjevaca fra Andjelu Zvjezdoviću carsko pismo zvano Ahdnama, koje daje kršćanima slobodu vjere, a franjevci da mogu bez smetnje vršit službu Božju. Želio je da se opustošena zemlja vrati u normalno stanje. Ali Turski upravitelji nisu se držali tog pisma, su za Hrvate koji ostadoše vjerni svojoj katoličkoj vjeri nastala zaista teška vremena. Turske nepravde, zulumi i nasilje izazvali su rwevolt kod naroda, te se mnogi ljudi odmetnuše u šume i planine na svoj način potraže pravde. Tako nastadoše vremena hajduka. Ali u hajduke se išlo i zbog pljačke pa zato narodna predaja dobro razlikuje jedne od drugih.

Grob Mijata Tomića u Ilinom groblju u Doljanima

Narodna pjesma “Mijat Tomić odmeće se u hajduke” govori o tom zbog čega se Mijat odmetnuo u planinu. Turci su čitavo duvaljsko polje prisvojili i pretvorili u svoj begluk. Tako je u njihove ruke došla i Jabuka livada Mijata Tomića.

Jednog dana Suzica kadija “silo Ture od Županjca grada” skupio oko 200 kosaca da pokose Mijatovu livadu Jabuku. Za vođu im odredi samog Mijata Tomića. Svi se kosci skupili a Mijata nema. Ne bi dugo kad eto i Mijata. Nije to bilo pravo Muratu subaši (poljaru) pa on Mijatu progovara: “Bre, đidijo Vlašće neoprano! Turski begluk u tebe je šala?” Traže sablju htjede Miji odsjeći glavu. Skoči Mijat i dohvati šaru pušku. Puče šara i pogodi Murata “u zlo mjesto gdje mu srce kuca”. Tad Mijat reče: “Stan’te, kosci, ne kos’te livade! Jabuka je moja djedovina, dok mene u životu bude, da vidimo ko smije kosit? Ko je junak neka za mnom ide: evo njima haran harambaša!” I tako se odmetnu Mijat Tomić u hajduke.

Pošao je sa svojom družinom koja je brojala između 20 i 40 ljudi, u Vran planinu. Odatle su poduzimali svoje haračke pohode širom Bosne i Hercegovine. U bližoj okolini Vran planine nalazilo se selo Pomen kao i Doljani. Preko Makljena, Prozora i Pomena vodio je jedan od glavnih turskih putova za Hercegovinu i Dalmaciju. Drugi turski put vodio je dolinom Neretve do ušća Rame, a zatim preko Tovarnice. Oba ova puta su se sastajala u Doljanima. Put je dalje vodio preko Risovca ka Blidinjskom jezeru, gdje se opet granao na više strana. Kako su na Pomenu živjele Hrvatske obitelji Mijat nije na putu koji je išao preko Pomena dočikao Turke ni njihove trgovce. Ali zato je na Turskom drumu preko Tovarnice imao prostrte kabanice i od Turskih trgovaca naplaćivao prolazninu.

Grob na Pomenu najstarijem naselju u Doljanima

Na svakog robom natovarenog konja vlasnik je morao Mijatu platit 5 zlatnih dukata ili koliko bi Mijat odredio. Ako bi e netko suprotstavio i nije htio platit, pa se još mašao oružja da će pucat na Mijata, ne bi imao vremena završit što je naumio, jer bi prije zapucali hajduci raspoređeni oko puta. U takvim slučajevima bi katkad uspjeli zarobit kakvog bogatog Turskog trgovca ili nekog dostojanstvenika te bi za njega tražili otkupninu ili zamjenu za svog zarobljenog druga. Veći dio plijena: robe, novca i oružja oni su dijelili sirotinji. Poslije takvih okršaja hajduci ne bi više na tom mjestu pazili ni čuvali postavljenu kabanicu. Nego su išli širom Bosne i Hercegovine i postavljali su druge zasjede na druge Turske putove.

Doljanski kraj je bio veoma za hajdukovanje, jer je brdovit i šumovit, kroz njega su prolazili važni turski putovi. Tu je bilo Mijatovo glavno gnijezdo. Tu je on imao svoje jatake i kumove. Tu je i poginuo. Po svom junaštvu Mijat Tomić se pročuo po cijeloj Bosni i Hercegovini, jer je Turcima natjerao strah u kosti. A isto tako pročuo se Mijat po svojoj dobroti , jer je štitio i pomagao siromašne i potlačene.

Povijest Doljana ne može se zamislit bez junaka i hajduka Mijata Tomića. Grob Mijata Tomića danas se nalazi u groblju sv. Ilije u Doljanima. Početkom II svjetskog rata netko je sa spomenika skinuo Mijatovu sliku želeći je sačuvat. Ali se ona nije sačuvala sad se na spomeniku stećku nalazi slika koju je oslikao Karlo Mijić oko 1930 godine u Zagrebu. Na nadgrobnom spomeniku stoje ove riječi.

MIJAT TOMIĆ
HRVATSKI NARODNI JUNAK
+1656 GOD. U DOLJANIMA
“PA JA ODOH TRAŽIT PRAVDE
U BOGAZE I TIJESNE KLANCE”
PODIŽE HRVATSKI NAROD I
HRV. K.D. “NAPREDAK” U SARAJEVU
O ILIN-DANU 1937. GOD.

Seoba hrvatskih obitelji s Pomena u Doljane pod zaštitom hajduka

S pojavom Mijata Tomića i njegovih hajduka na području Vran planine i Doljana učestale su borbe s Turcima. Zbog toga su Turci organizirali veće oružane čete koje su imale zadatak tražit hajduke i njihove jatake. Obično bi tada one dvije Hrvatske obitelji na Pomenu Stipanoviće i Tutiše bile prve na udaru. Njih su uvijek ispitivali o hajducima i sumnjičili da ih pomažu. Turci ipak nisu uspjeli doznat da je Mijat kod njih dolazio skoro svaki dan, te da je kod njih tri zime zimovao.

Da bi izbjegli neprestana ispitivanja i sumnjičenja mještani sela Pomen sele se u Doljane. Hajduci im obećaše da će ih pomagat kao ih Turci počnu progonit, a neće ih moć više optuživat da znaju nešto o hajducima. Stipanovići odluče napravit kuću u Orlovcu, a Tutiši u Stuparima. I izabrali su ta mjesta kako bi Mijatu bili od koristi. Stipanovići će dojavljivat Mijatu kretanje Turaka preko Pomena a Tutiši preko Tovarnice. Pošto je tada sva zemlja u Doljanima bila pod turskom vlašću oni su morali iskrčiti šumu da bi se nastanili u Doljanima. Dok god ove dvije obitelji nisu učvrstile u svom novom boravištu Mijat im je dolazio i pomagao.

Groblje na kojem se nalazi spomenik Mijata Tomića
u pozadini vidimo planinu Baćina i dolinu Doljana kroz koju protječe rijeka Doljanka.

Turizam i povijest

Ilijina gruda – kameni div na ulazu u Doljane

Ilijina gruda je monumentalna stijena koja se uzdiže na samom ulazu u Doljane, dominirajući cijelom dolinom rijeke Doljanke. Ovaj prirodni fenomen očarava svojom ljepotom i veličinom, dok oštri kameni zidovi djeluju kao vječni čuvari kraja. Promatrajući je s podnožja ili iz zraka, čovjeku se nameće dojam da priroda u ovom prostoru spaja snagu i ljepotu u savršen sklad.

Iznad Ilijine grude uzdiže se planina Oklanica, poznata po svojim oštrim stijenama koje se strmo obrušavaju prema dolini i dodatno naglašavaju dramatičnost ovog krajolika. Zajedno s Ilijinom grudom, Oklanica tvori jedinstvenu prirodnu cjelinu koja ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja i čini ovaj prostor posebno upečatljivim.

Kroz dolinu, pod samim liticama Ilijine grude, protiče rijeka Doljanka. Njeni brzaci i vodopadi oblikovali su dramatičan krajolik, a upravo ispod same grude rijeka pada u niz slikovitih slapova, urezujući svoj put kroz tvrdi kamen. U podnožju stijene nalaze se brojni virovi, u kojima obitava raznolik biljni i životinjski svijet, stvarajući mali prirodni rezervat života u samom srcu Doljana. Ovo područje je i omiljeno mjesto za odmor i istraživanje ljubitelja prirode, jer nudi jedinstven spoj divlje vode, kamena i zelenila.

Stijena nije samo prirodni ukras, već i mjesto koje nosi bogatu, premda nedovoljno istraženu, povijesnu i kulturnu priču. Brojne legende vezane su uz Ilijinu grudu. Prema nekima, preko nje je u vrijeme Rimskog Carstva prolazio put koji je povezivao splitsku Salonu s rudnicima u Bosni. Drugi pak vjeruju da su se na njezinim vrhovima i u neposrednoj blizini nalazila naselja i obrambene kule. Nažalost, za sve ove tvrdnje nikada nisu provedena sustavna povijesna istraživanja, pa gruda i dalje ostaje neistražena tajna prošlosti Doljana.

Naziv Ilijina gruda i danas budi znatiželju – tko je bio taj Ilija, je li riječ o nekadašnjem vlasniku posjeda na stijeni i u njenoj blizini ili je ime nastalo po nekom tragičnom događaju koji ga je zadesio, ostaje tajna bez odgovora. Malo poznata činjenica je i da su sunčane padine oko stijene, danas zarasle u šumu, nekada bile zasađene vinovom lozom, od koje se proizvodilo vino i rakija, što svjedoči o životu i običajima ljudi ovog kraja.

Danas Ilijina gruda ima i sportski značaj. Njene strme stijene privlače penjače različitih profila, nudeći izazovne rute za sportsko penjanje. Raznolike kategorije penjačkih smjerova svjedoče o njezinoj važnosti na karti prirodnih penjališta u Hercegovini. Oštra površina stijene traži od penjača snagu, spretnost i izdržljivost, čineći svako osvajanje novih metara posebnim iskustvom.

Na fotografijama koje donosimo vidi se sva veličanstvenost Ilijine grude. S jedne strane okomita stijena, gotovo glatka i zastrašujuća, a s druge bujna šuma koja se prostire kroz dolinu, čineći kontrast između kamena i zelenila. U pozadini se izdižu planinski vrhovi, među kojima i Borovnik, dok se kroz dolinu vijuga serpentina puta, dodatno naglašavajući dramatičnost krajolika. Sve to čini ovaj prostor jedinstvenim i nezaboravnim doživljajem za svakog posjetitelja.

Iako povijest Ilijine grude još uvijek čeka da bude otkrivena kroz ozbiljna istraživanja, jedno je sigurno – ona i danas, jednako kao i stoljećima prije, ostaje simbol snage, prirodne ljepote i strateške važnosti Doljana.

Risovac Blidinje

Čvrsnica Ultra Trail 2025. okupio više od 200 trkača na Blidinju

U Parku prirode Blidinje danas je održano deveto izdanje Čvrsnica Ultra Trail 2025 (ČUT), jedne od najpoznatijih i najzahtjevnijih utrka trail trčanja u regiji. Ovaj sportsko–rekreativni događaj, u organizaciji HPD Prenj 1933 Mostar i udruge Visit Blidinje, privukao je više od 200 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja.

Tri staze za različite izazove

Sudionici Čvrsnica Ultra Traila mogli su birati između tri staze:

“The Spaghetti” (10 km) – namijenjena početnicima i rekreativcima.
“The Good” (25 km) – zahtjevnija ruta s 1500 metara uspona koja spaja fizički izazov i ljepotu prirode.
“The Bad” (35 km) – najteža staza s gotovo 2300 metara uspona koja vodi preko vrhova Pločno (2228 m) i Veliki Vilinac (2118 m), planinarskog doma Vilinac i prirodnog fenomena Hajdučka vrata.

Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://www.traceysport.com/landing/eventDetails?eventId=2554

Spoj sporta i ljepote planine Čvrsnice

Organizatorica utrke Anđela Pupić naglasila je da Čvrsnica Ultra Trail svake godine sve više dobiva međunarodno priznanje te privlači brojne trkače i ljubitelje planine. Posebnost ovog događaja je jedinstvena kombinacija sportskog izazova i prirodnih ljepota koje nudi planina Čvrsnica – stjenoviti vrhovi, guste šume, panoramski vidici i ledeni izvori čine ga nezaboravnim iskustvom.

Trail događaj koji jača zajedništvo

Osim sportskog aspekta, ČUT je i prilika za druženje, razmjenu iskustava i jačanje zajedništva među sudionicima. Upravo zbog toga utrka na Čvrsnici postala je nezaobilazna na sportskoj karti regije i pravi simbol Blidinja.

U nastavku pogledajte fotografije koje su nam poslali čitatelji s današnje utrke.

Risovac Blidinje

Blidinje Bike Festival okupio bicikliste iz 15 zemalja

Na sedmom Blidinje BIKE Festivalu, održanom u Parku prirode Blidinje od 11. do 13. srpnja 2025., okupilo se preko 15 zemalja svijeta — od Kanade i Novog Zelanda do susjednih europskih država. Tradicionalni UCI XCM maraton, koji je služio kao Balkansko prvenstvo, donio je zlatne medalje Rumunjima Atilli Malnasiju i Manueli Muresan. Naš biciklist Vedad Karić osvojio je drugo mjesto, a zbog odličnog nastupa Bosna i Hercegovina je ponovo na biciklističkoj karti regije.

Subota je bila rezervirana za rekreativce — više od 100 sudionika zaputilo se u vožnju kroz čarobne krajolike Blidinja, prateći ritam prirode i uživajući u domaćoj hrani zahvaljujući partnerima Hajdučke Vrleti i Motelu Risovac .

Poseban trenutak bio je i UCI Level 2 trenerski kamp, kojeg su vodili stručnjaci iz UCI Svjetskog biciklističkog centra iz Švicarske i Olimpijskog komiteta BiH. Ovaj edukativni događaj potvrdio je Blidinje kao važno središte biciklističke edukacije i razvoja u regiji.

Predsjednik Biciklističkog saveza BiH, Toni Zorić, ponosno je istaknuo:

“Izuzetno smo sretni i ponosni… Tisuće obitelji posjetile su festival da uživaju u sportu, prirodi i zajedništvu… Gosti odlaze s predivnim uspomenama i fotografijama naše zemlje”.