Vijesti

NAJAVA: Premijera filma “Hajduk” u Zagrebu 27. siječnja

U nedjelju, 27. siječnja u zagrebačkom kinu Tuškanac, pod pokroviteljstvom grada Zagreba premijerno će biti prikazan igrani film “Hajduk” s početkom u 18:00h.

Film je većim dijelom sniman na autentičnim lokacijama na Duvanjskom polju te u Parku prirode Blidinje, a prikazuje život najpoznatijeg hajduka s naših prostora, rođenoga u mjestu Gornji Brišnik pokraj Tomislavgrada.

Ulaznice možete kupiti na dan prikazivanja filma, na blagajni kina Tuškanac, po cijeni od 50 kn.

U nedjelju, 27. siječnja u zagrebačkom kinu Tuškanac, pod pokroviteljstvom grada Zagreba premijerno će biti prikazan igrani film “Hajduk” s početkom u 18:00h.

Ulaznice možete kupiti na dan prikazivanja filma, na blagajni kina Tuškanac, po cijeni od 50 kn.

Film MIJAT TOMIĆ

Tko nije čuo za grad/gradić pod nekadašnjim nazivom Duvno, a danas Tomislavgrad. Film je priča o jednoj družini upravo iz toga grada u sjeverozapadnoj Hercegovini koja se, pod vodstvom Mijatovim, suprotstavila zulumu.

Jedna ideja, jedan zamrli povijesni događaj je ustao kao „Feniks iz pepela“ ovih posljednjih dana, jer se prije više od godinu i više počeo snimati film pod narodnim herojom po imenom „MIJAT TOMIĆ“.

Tko je taj Mijat Tomić za one koji nisu čuli? Mijat Tomić (prije 1610. – 1656.) – hrvatski povijesni junak poznata kao vođa hajduka koji su se borili protiv turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva. Rođen je u selu Gornji Brišnik, u današnjoj općini Tomislavgrad. Pjesme o njemu pjevali su i izdavali hrvatski guslari Željko Šimić (Hrvatski hajduk i narodni junak Mijat Tomić, Mijat Tomić i paša od Zvornika), Mirko Tomić (Mijat Tomić odmeće se u hajduke), Ivan Antosović, Jozo Radoš-Marić (Duvanjski junaci), Mile Baković (Duvno polje kolijevka Hrvata) itd.

Knjiga “Junačina Mijat Tomić” Dubravka Horvatića dio je školske lektire.

No, u ovoj Kolumni neću pričati puno o povijesnom vođi, već o ljudima koji su Mijata ponovno digli na platna kinematografije. Ideja se već možda dugo rađala u mislima redatelja supružnika Mare i Branka Perić iz sela Oplećani kraj Tomislavgrada, ali kako to ostvariti, kako Mijata staviti ponovno na platno, gdje naći podršku, osigurati novac, podržati ideju?

Scene borbe u filmu o Mijatu Tomiću bolje su nego u većini hrvatskih filmova. Mijata Tomića glumi Josip Tabak kojeg smo već gledali u serijalu ‘Hrvatski kraljevi’ kao kneza Bornu i u ‘Republici’ gdje je utjelovio Sulejmana Veličanstvenog. Tu počinje prava priča u kojoj “skupina zajedništva”, kako sam je nazvala, koja je živjela za svoju ideju. No, kako tu ideju pretvoriti u dobru priču u državi Bosni i Hercegovini? Nemate novca, nemate političku podršku, nemate filmskih glumaca, skoro NIŠTA!!!!

Oni koji su u životu živjeli za svoju ideju, za svoj „san“ znaju što znače neprospavane noći, znaju što znači borba bez granica, znaju što znači krv i znoj, znaju što znači plakati u svom kutku da Vas nitko ne vidi. Ovi ljudi su kucali od vrata do vrata predstavljajući koristan projekat, ne samo za ovu općinu, ne samo za ovu županiju, već za cijelu državu, za narod pa i mnogo šire. Počevši kucati na prva vrata dobijete odgovor “što će Vam to je bezveze”; onda kucate na druga pa vam kažu “hvala vam na ideji zaista ju cijenimo i poštujemo, ali nažalost moramo vam reći da sada nemamo financijskih sredstava da Vas podržimo”. Na trećim vratima Vas dočeka mali dijelić nade da bi možda Vas mogli podržati.

I tako dalje tragate i kucate sve dok jednom ne kažete sebi “idem dalje jer vjerujem u svoj projekt” zasučete rukave i krenete u avanturu. Nesigurnu, ali slatku. Kako ćemo definirati ovaj film? Kao amaterski rad? Ne, radili su ga, u većini, amateri, ali u mnogim sadžajima, profesionalniji je i efektiniji od mnogih domaćih filmova. Ako u kinu sjedimo devedeset minuta i uživamo gledajući ga, on nije amaterski film. On je amaterski jer je rađen iz ljubavi, iz strasti, bez profesionalne ekipe, skupih kamera i milijuna kuna. Nije ovo hollywodska filmska industrija, ondje se vrte milijarde dolara. Nije ni hrvatska, ni ondje nitko ne snima film bez par milijuna kuna. Glumci koji su glumili u većini su amateri, najveći broj njih je prvi put stao pred kamere. Prethodno su morali naučiti tekst, grimase, pokrete i mimiku. Glumiti u filmu nije samo obući kostim, stati pred kameru i odigrati rolu. Nakon premijere filma u nekoliko gradova, i velike pažnje koju je izazvao, i koji su odbijali podršku, morali su priznati: “Ti ljudi su napravili nešto korisno, ti ljudi nisu odustali od svoje ideje, ti ljudi nisu pokleknuli, oni su nastavili i uspjeli“.

Osim o Mijatu Tomiću ovaj film je i priča hrabrim ljudima koji su na dobroj podlozi, uz minmum novca, a maksimum strasti, napravili sjajan proizvod. Bez obzira na sivilo i beznađe ove države oni su uspjeli.Motivacija koja proizlazi iz strasti i ljubavi čini čuda. Zato im treba čestitati i reći HVALA! I zbog njih iz zbog nas. I Mijata Tomića.

Vijesti

Najava: Obilježavanje 33. obljetnice stradanja na Stipića livadi i planinarenja „Putevima naših poginulih“

U sklopu obilježavanja 33. obljetnice stradanja hrvatskih vojnika HVO-a i civila hrvatske nacionalnosti u općini Jablanica, Organizacijski odbor pozivaju sve branitelje, obitelji poginulih, planinare, hodočasnike i građane da se pridruže programu koji će biti održan u utorak, 28. srpnja 2026. godine.

Program obilježavanja na Stipića livadi

Nakon dolaska planinara, program se nastavlja prema utvrđenom protokolu:

09:30 sati – okupljanje hodočasnika
10:00 sati – polaganje cvijeća i paljenje svijeća
11:00 sati – sveta misa za poginule hrvatske branitelje i civile

Prema uputama Organizacijskog odbora, na spomen-obilježje će biti položen jedan zajednički vijenac, nakon čega će izaslanstva i ostale delegacije, prema prethodnim prijavama, pojedinačno paliti svijeće i odavati počast poginulima.

Zbog očekivanog velikog broja sudionika, organizatori mole sve hodočasnike da dođu na vrijeme kako bi program protekao dostojanstveno i bez zastoja.

Za hodočasnike iz Mostara osiguran je autobusni prijevoz preko Jablanice do Risovca i Stipića livade. Polazak je u 8:00 sati s Trga hrvatskih velikana (Rondo).

Dodatne informacije mogu se dobiti na broj 063 318 801.

Pozivaju se svi koji žele odati počast hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama da svojim dolaskom uveličaju ovu obljetnicu te zajedno očuvaju uspomenu na one koji su svoje živote položili za slobodu hrvatskog naroda.

Planinarenje „Putevima naših poginulih“

Udruga „Runolist“ Doljani – Jablanica i ove godine organizira simbolično planinarenje „Putevima naših poginulih“, kojim će sudionici odati počast Hrvatima poginulim na području općine Jablanica.

Polazak je predviđen u 7:00 sati s lokacije Gornja Krkača u Doljanima, dok je dolazak na Stipića livadu planiran oko 10:30 sati, neposredno prije početka središnjeg komemorativnog programa.

Organizatori mole sve sudionike planinarenja da dođu na vrijeme, prikladno se obuku za boravak u prirodi te ponesu dovoljno vode i sendvič kako bi zajednički, dostojanstveno i sigurno prošli ovu memorijalnu rutu.

Vijesti

Više od sedamdeset članova obitelji Jozipović okupilo se u Doljanima, susret koji će se dugo pamtiti

U ozračju priprema za blagdan svetog Ilije, zaštitnika župe Doljani, naselje Orlovac bilo je mjesto jednog posebnog i emotivnog obiteljskog okupljanja. Obitelj Jozipović ove je godine po prvi put organizirala veliko druženje svih rođaka koji vode podrijetlo od zajedničkih predaka – djeda Andrije i bake Jozafine.

Na jednom mjestu okupili su se njihovi potomci, od Marka, Stipe, Ivana i Anice, zajedno sa svojim obiteljima, unucima i praunucima. Susret je okupio više od sedamdeset članova obitelji, dok dio rodbine, unatoč velikoj želji, nije mogao prisustvovati zbog poslovnih i drugih obveza.

Druženje je proteklo u vedrom ozračju, uz razgovore, zajednički objed, prisjećanje na stare obiteljske priče i uspomene koje povezuju generacije. Za mnoge je ovo bila prilika da nakon dugo vremena ponovno vide rodbinu, upoznaju mlađe članove obitelji te obnove veze koje vrijeme i životne okolnosti često stave na kušnju.

Posebnu vrijednost ovom susretu daje činjenica da se održao upravo uoči Ilindana, kada se mnogi raseljeni Doljančani vraćaju u svoj rodni kraj. Takvi trenuci pokazuju kako, unatoč udaljenosti i svakodnevnim obvezama, zajednički korijeni ostaju trajna poveznica koja okuplja obitelj.

Obitelj je prvi prostor u kojem učimo ljubav, poštovanje, odgovornost i zajedništvo. Upravo zato ovakva okupljanja imaju mnogo dublje značenje od običnog susreta – ona čuvaju identitet, jačaju međusobno povjerenje i podsjećaju nas da su obiteljske veze jedno od najvećih životnih bogatstava.

Vijesti

Vjera, tradicija i zajedništvo, Ilindan u Doljanima

Blagdan svetog Ilije Proroka, zaštitnika župe Doljani, i ove je godine okupio velik broj vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske te brojnih europskih zemalja. Mnogi Doljanci koji danas žive i rade u inozemstvu upravo su za ovu prigodu ponovno došli u svoj rodni kraj, potvrđujući kako su vjera, obiteljska povezanost i ljubav prema zavičaju i dalje snažno prisutni među iseljenim župljanima.

Središnje misno slavlje u župnoj crkvi svetog Ilije predvodio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, koji je u svojoj propovijedi istaknuo važnost očuvanja vjere, obitelji i zajedništva, posebno u izazovima današnjeg vremena. Njegove poruke snažno su odjeknule među okupljenim vjernicima koji su ispunili crkvu i crkveno dvorište.

Svečanost je svojim pjevanjem dodatno uljepšala obitelj Glibo, čiji su liturgijski napjevi pridonijeli dostojanstvenom ozračju ovog velikog župnog blagdana.

Trodnevna priprava za Ilindan

Proslavi Ilindana u Doljanima prethodila je trodnevna duhovna priprava tijekom koje su služene mise s posebnim nakanama. Molilo se za mlade, za starije i nemoćne članove zajednice, kao i za sve poginule i preminule u ratovima. Na taj je način župa još jednom pokazala zahvalnost prema prethodnim naraštajima te potaknula vjernike na zajedničku molitvu i duhovnu obnovu.

Tradicija koja živi iz godine u godinu

Po završetku misnog slavlja druženje se nastavilo u prepoznatljivom doljanskom ozračju. Mještani, gosti i iseljeni Doljanci okupili su se u zajedničkom slavlju uz pjesmu, razgovor i susrete s rodbinom i prijateljima koje mnogi imaju priliku vidjeti upravo za Ilindan.

Posebnu atmosferu stvorili su zvuci gange, bećarca i tradicionalnog kola, koji su i ove godine pokazali koliko se u Doljanima njeguje kulturna i glazbena baština. Druženje je potrajalo do kasnih večernjih sati, a brojni posjetitelji istaknuli su kako je upravo blagdan svetog Ilije prilika da se obnovi osjećaj pripadnosti rodnom kraju i učvrste veze među ljudima.