Turizam i povijest
Pogledajte karte Doljana, Sovića, Risovca i Blidinja iz 1878 godine
Austrijska monarhija, odnosno kasnije Austro-Ugarska monarhija, među prvima je spoznala značaj izrade kartografskih podloga (skice snimanja, katastarske i topografske karte) i počela sa radovima na stabilizaciji i mjerenju triangulacijske mreže, snimanjem terena i izradom kartografskih podloga.

Tako je Hazburška monarhija već 1764. godine, uz odobrenje carice Marije Terzije, počela sa prvim sustavnim snimanjem. Vrijedno je spomenuti da su prve karte Bosne i Hercegovine nastale na osnovu tajnih putovanja. Snimanja na osnovu kojih su izrađene karte izvedena su uglavnom na glavnim putnim pravcima, a dijelovi teritorija između putnih mreža prikazani su simbolično.
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine i aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarsle monarhije, počima prva sustavna izmjera područja BiH bazirana na trigonometrijskoj i nivelmanskoj mreži.
U nastavku možete pogledati digitaliziranu kartu iz 1878 godine:
Poznato je da je prva sustavna izmjera Bosne i Hercegovine (BiH) i izrada katastarskog operata započela aneksijom Austro-Ugarske monarhije (A-U). Međutim, izmjera teritorija BiH počela je znatno prije. U literaturi se može pronaći dosta podatka o topografskim kartama i planovima teritorija BiH (iz tog vremena), ali nisu detaljnije razmatrani postupci i tehnologija koja je prethodila tome. Također, nije istražena i izvedena analiza kartografske građe koja se čuva u bečkim arhivima i muzejima, u smislu kartografskog materijala, tehnike crtanja kao i promjene kartografskih znakova kroz duži vremenski period.
Godine 2014., austrijska Državna geodetska uprava (BEV – Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen) i Institut za vojne geoznanosti (IMG – Institut für Militärisches Geowesen) organizirali su simpozij povodom obilježavanja 250 godina državne izmjere. Ovaj jubilej je obilježen kratkim prikazom, na web stranici austrijske Državne geodetske uprave, značajnih elemenata vezanih za četiri državne izmjere kao i prikazom specifičnih karata. U prikazu treće državne izmjere posebno je bila naglašena izmjera Bosne i Hercegovine.
Ovaj jubilej potakao je interes vezano za izradu karata teritorije BiH, tj. kakav je bio postupak izmjere i izrade karata, prije aneksije Bosne i Hercegovine koja je bila dio Osmanskog carstva. Period poslije aneksije pokazao se također interesantnim jer je za samo četiri godine na cijeloj teritoriji BiH izvedena katastarska izmjera, kojoj je prethodila opsežna 2 uspostava geodetske osnove. Bečki državni arhiv sačuvao je sve protokole pisane na zasjedanjima vezanim za pripreme izmjere u BiH, različite koncepte, predračune, mjerne protokole, skice, katastarske planove i katastarske operate.
Više informacija o kartiranju Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-Ugarske monarhije možete pročitati na ovom linku:
Turizam i povijest
Ilijina gruda – kameni div na ulazu u Doljane

Ilijina gruda je monumentalna stijena koja se uzdiže na samom ulazu u Doljane, dominirajući cijelom dolinom rijeke Doljanke. Ovaj prirodni fenomen očarava svojom ljepotom i veličinom, dok oštri kameni zidovi djeluju kao vječni čuvari kraja. Promatrajući je s podnožja ili iz zraka, čovjeku se nameće dojam da priroda u ovom prostoru spaja snagu i ljepotu u savršen sklad.
Iznad Ilijine grude uzdiže se planina Oklanica, poznata po svojim oštrim stijenama koje se strmo obrušavaju prema dolini i dodatno naglašavaju dramatičnost ovog krajolika. Zajedno s Ilijinom grudom, Oklanica tvori jedinstvenu prirodnu cjelinu koja ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja i čini ovaj prostor posebno upečatljivim.
Kroz dolinu, pod samim liticama Ilijine grude, protiče rijeka Doljanka. Njeni brzaci i vodopadi oblikovali su dramatičan krajolik, a upravo ispod same grude rijeka pada u niz slikovitih slapova, urezujući svoj put kroz tvrdi kamen. U podnožju stijene nalaze se brojni virovi, u kojima obitava raznolik biljni i životinjski svijet, stvarajući mali prirodni rezervat života u samom srcu Doljana. Ovo područje je i omiljeno mjesto za odmor i istraživanje ljubitelja prirode, jer nudi jedinstven spoj divlje vode, kamena i zelenila.
Stijena nije samo prirodni ukras, već i mjesto koje nosi bogatu, premda nedovoljno istraženu, povijesnu i kulturnu priču. Brojne legende vezane su uz Ilijinu grudu. Prema nekima, preko nje je u vrijeme Rimskog Carstva prolazio put koji je povezivao splitsku Salonu s rudnicima u Bosni. Drugi pak vjeruju da su se na njezinim vrhovima i u neposrednoj blizini nalazila naselja i obrambene kule. Nažalost, za sve ove tvrdnje nikada nisu provedena sustavna povijesna istraživanja, pa gruda i dalje ostaje neistražena tajna prošlosti Doljana.
Naziv Ilijina gruda i danas budi znatiželju – tko je bio taj Ilija, je li riječ o nekadašnjem vlasniku posjeda na stijeni i u njenoj blizini ili je ime nastalo po nekom tragičnom događaju koji ga je zadesio, ostaje tajna bez odgovora. Malo poznata činjenica je i da su sunčane padine oko stijene, danas zarasle u šumu, nekada bile zasađene vinovom lozom, od koje se proizvodilo vino i rakija, što svjedoči o životu i običajima ljudi ovog kraja.
Danas Ilijina gruda ima i sportski značaj. Njene strme stijene privlače penjače različitih profila, nudeći izazovne rute za sportsko penjanje. Raznolike kategorije penjačkih smjerova svjedoče o njezinoj važnosti na karti prirodnih penjališta u Hercegovini. Oštra površina stijene traži od penjača snagu, spretnost i izdržljivost, čineći svako osvajanje novih metara posebnim iskustvom.
Na fotografijama koje donosimo vidi se sva veličanstvenost Ilijine grude. S jedne strane okomita stijena, gotovo glatka i zastrašujuća, a s druge bujna šuma koja se prostire kroz dolinu, čineći kontrast između kamena i zelenila. U pozadini se izdižu planinski vrhovi, među kojima i Borovnik, dok se kroz dolinu vijuga serpentina puta, dodatno naglašavajući dramatičnost krajolika. Sve to čini ovaj prostor jedinstvenim i nezaboravnim doživljajem za svakog posjetitelja.
Iako povijest Ilijine grude još uvijek čeka da bude otkrivena kroz ozbiljna istraživanja, jedno je sigurno – ona i danas, jednako kao i stoljećima prije, ostaje simbol snage, prirodne ljepote i strateške važnosti Doljana.














Risovac Blidinje
Čvrsnica Ultra Trail 2025. okupio više od 200 trkača na Blidinju

U Parku prirode Blidinje danas je održano deveto izdanje Čvrsnica Ultra Trail 2025 (ČUT), jedne od najpoznatijih i najzahtjevnijih utrka trail trčanja u regiji. Ovaj sportsko–rekreativni događaj, u organizaciji HPD Prenj 1933 Mostar i udruge Visit Blidinje, privukao je više od 200 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja.
Tri staze za različite izazove
Sudionici Čvrsnica Ultra Traila mogli su birati između tri staze:
- “The Spaghetti” (10 km) – namijenjena početnicima i rekreativcima.
- “The Good” (25 km) – zahtjevnija ruta s 1500 metara uspona koja spaja fizički izazov i ljepotu prirode.
- “The Bad” (35 km) – najteža staza s gotovo 2300 metara uspona koja vodi preko vrhova Pločno (2228 m) i Veliki Vilinac (2118 m), planinarskog doma Vilinac i prirodnog fenomena Hajdučka vrata.
Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://www.traceysport.com/landing/eventDetails?eventId=2554
Spoj sporta i ljepote planine Čvrsnice
Organizatorica utrke Anđela Pupić naglasila je da Čvrsnica Ultra Trail svake godine sve više dobiva međunarodno priznanje te privlači brojne trkače i ljubitelje planine. Posebnost ovog događaja je jedinstvena kombinacija sportskog izazova i prirodnih ljepota koje nudi planina Čvrsnica – stjenoviti vrhovi, guste šume, panoramski vidici i ledeni izvori čine ga nezaboravnim iskustvom.
Trail događaj koji jača zajedništvo
Osim sportskog aspekta, ČUT je i prilika za druženje, razmjenu iskustava i jačanje zajedništva među sudionicima. Upravo zbog toga utrka na Čvrsnici postala je nezaobilazna na sportskoj karti regije i pravi simbol Blidinja.
U nastavku pogledajte fotografije koje su nam poslali čitatelji s današnje utrke.








Risovac Blidinje
Blidinje Bike Festival okupio bicikliste iz 15 zemalja

Na sedmom Blidinje BIKE Festivalu, održanom u Parku prirode Blidinje od 11. do 13. srpnja 2025., okupilo se preko 15 zemalja svijeta — od Kanade i Novog Zelanda do susjednih europskih država. Tradicionalni UCI XCM maraton, koji je služio kao Balkansko prvenstvo, donio je zlatne medalje Rumunjima Atilli Malnasiju i Manueli Muresan. Naš biciklist Vedad Karić osvojio je drugo mjesto, a zbog odličnog nastupa Bosna i Hercegovina je ponovo na biciklističkoj karti regije.
Subota je bila rezervirana za rekreativce — više od 100 sudionika zaputilo se u vožnju kroz čarobne krajolike Blidinja, prateći ritam prirode i uživajući u domaćoj hrani zahvaljujući partnerima Hajdučke Vrleti i Motelu Risovac .
Poseban trenutak bio je i UCI Level 2 trenerski kamp, kojeg su vodili stručnjaci iz UCI Svjetskog biciklističkog centra iz Švicarske i Olimpijskog komiteta BiH. Ovaj edukativni događaj potvrdio je Blidinje kao važno središte biciklističke edukacije i razvoja u regiji.
Predsjednik Biciklističkog saveza BiH, Toni Zorić, ponosno je istaknuo:
“Izuzetno smo sretni i ponosni… Tisuće obitelji posjetile su festival da uživaju u sportu, prirodi i zajedništvu… Gosti odlaze s predivnim uspomenama i fotografijama naše zemlje”.




Više informacija na službenoj stranici: https://bbf.ba/
Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://bbf.ba/rezultati/
-
Vijesti2 tjedna ago
Početak izgradnje novog puta prema crkvi sv. Ilije i zaseoku Orlovac
-
Turizam i povijest3 tjedna ago
Ilijina gruda – kameni div na ulazu u Doljane
-
Župa Doljani5 sati ago
Raspored misa – za blagdan Svih Svetih i Dušni dan
-
Vijesti1 tjedan ago
Započela druga faza sanacije magistralne ceste Jablanica – Blidinje