Vijesti

Problemi s nazivima ulica i bojom ploča na kojima su brojevi

Na području općine Jablanica nastavlja se proces dodjele kućnih brojeva, kako bi se poboljšala organizacija i lakša identifikacija adresa.

Ovih dana, brojevi su postavljeni na kućama u naseljima Kosne Luke i Doljani, a očekuje se da će proces uskoro krenuti prema naseljima Sovići i Risovac. Dok su mještani općine zadovoljni ovim koracima prema modernizaciji, pojavljuju se i određeni problemi. Kako bi se omogućila preciznija navigacija i ubrzala isporuka pošte, općina Jablanica je odlučila uvesti sustav kućnih brojeva. Ovo je naročito važno za hitne službe koje će sada brže i lakše stizati do odredišta.

Međutim, iako je cilj ove inicijative plemenit, postoje izazovi s kojima se suočavaju mještani. Jedan od tih izazova je problem s nazivima ulica. U nekim dijelovima naseljenih mjesta u općini Jablanica, nazivi ulica ne odnose se na zaseoke, pa tako mještani Kraja nalaze se u ulici Doljani, dok se župna kuća nalazi u ulici Orlovac, ovako raspoređene ulice otežavaju pronalazak određenih kuća. Ulica Kraje koja se nalazi u naslju Doljani obrisana a da mještani te ulice nisu ni znali, iako se nalazi u Odluci o nazivima dijelova naseljenh mjesta i ulica i njihovom obilježavanju. Ovakve nelogičnosti mogu uzrokovati poteškoće dostavljačima, gostima i svima koji su novi u tom području. Nemojmo zaboraviti da smo već pisali o pogrešno postavljenoj tabli naseljenog mjesta Doljani ( https://www.doljani.info/vijesti/605-doljani-ostali-bez-zaseoka-krka%C4%8Da-i-kraje.html ).

Još jedan problem s kojim se suočavaju mještani je boja kućnih brojeva. Nažalost, izabrana drečavo zelena boja brojeva na kućama odudara od izgleda pojedinih kuća i stvara estetski problem. Mještani smatraju da bi trebalo razmotriti promjenu boje kako bi se bolje uklopila s okolinom i bila estetski prihvatljivija.

Iako su ove poteškoće primijećene, valja napomenuti da je proces dodjele kućnih brojeva u fazi realizace, te se nadamo da će se problemi moći ispraviti kako bi koristi ovog sistema bile maksimalne. Očekujemo da će Općina Jablanica, slušati povratne informacije mještana i razmotriti njihove sugestije kako bi proces dodjele kućnih brojeva bio što bolji i funkcionalniji za sve.

Važno je da se uspostavi suradnja između općine i mještana kako bi se osiguralo da ovaj projekt bude uspješan i koristan za zajednicu. U budućnosti, nadamo se da će proces dodjele kućnih brojeva biti završen, a da će svi mještani općine Jablanica imati koristi od brže i preciznije dostave pošte te lakše identifikacije adresa.

____________________________________________________________________________________

Na osnovu člana 37. tačka 13. i člana 41. tačka 15. Zakona o lokalnoj samoupravi («Službene novine HNK», broj: 4/00) i člana 30. Statuta Općine Jablanica – Prečišćen tekst (“Službeni glasnik općine Jablanica”, broj: 4/01, 3/02 i 7/04), Općinsko vijeće Jablanica na sjednici održanoj dana 09.06.2005.godine, donijelo je

ODLUKU
o nazivima dijelova naseljenih mjesta i ulica i njihovom obilježavanju

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se nazivi dijelova naseljenih mjesta i ulica i reguliše način obilježavanja naseljenih mjesta, naselja, ulica i zgrada.

Član 2.

Naselja u smislu¸ ove Odluke predstavljaju cjelovito izgrađenu i prostorno zaokruženu zajednicu stanovanja.

Član 3.

Prostornim planom Općine utvrđeno je koja se izgrađena i naseljena područja naseljenih mjesta smatraju naseljima.
Nakon donošenja prostornog plana naselja na teritoriji općine Jablanica utvrđuju se ovom Odlukom.

II POSEBNE ODREDBE

1. Nazivi naseljenih mjesta, naselja i ulica

Član 4.

Naseljima kao dijelovima naseljenih mjesta i ulicama u naselju gradskog karaktera određuju se nazivi.

1.1. Naseljena mjesta

Član 5.

Na teritoriji Općine Jablanica zakonom su utvrđena slijedeća naseljena mjesta:

1. Jablanica
2. Baćina
3. Bijela
4. Čehari
5. Dobrinja
6. Djevor
7. Dobrigošće
8. Doljani
9. Donja Jablanica
10.Donje Paprasko
11.Dragan Selo
12.Glodnica
13.Glogošnica
14.Gornje Paprasko
15.Jelačići
16.Krstac
17. Lug
18. Mirci
19. Ostrožac
20. Poda
21. Ravna
22. Risovac
23. Rodići
24. Slatina
25. Sovići
26. Šabančići
27. Šanica
28. Zlate
29. Žuglići
30. Lendava
31. Čivelj
32. Kosne Luke
33. Mrakovo

Član 6.

Granice naseljenih mjesta identične su granicama urbanih područja utvrđenih Odlukom o prostornom uređenju općine Jablanica.

1.2. Ulice

Član 7.

Ulice u naseljenom mjestu Jablanica:
1.   Ulica «Mostarska» od Dubišnice (Potok Stražica) do Podbreške ćuprije,
2.   Ulica «1. mart» od Podbreške ćuprije do raskršća ulice «Branilaca grada» i ulice «Željeznička»,
3.   Ulica «Branilaca grada» od raskršća sa ulicom «Željeznička» do raskršća ulica «Stara cesta», «Pere Bilića» i «Darivalaca krvi»,
4.   Ulica «Pere Bilića» od raskršća ulica «Stara cesta», «Branilaca grada» i «Darivalaca krvi» do raskršća sa ulicom «Nikole Bojanovića»,
5.   Ulica «Zlatnih ljiljana» od raskršća ulica «Pere Bilića» i «Nikole Bojanovića» do mosta na Doljanci,
6.   Ulica «Podbreška» – od platoa Mlaka kroz naselje Podbrežje,
7.   Ulica «Bitka za ranjenike» od raskršća sa ulicom «1. mart» do raskršća kod Bunkera,
8.   Ulica «Željeznička» od spoja ulice «Branilaca grada» i ulice «1. mart» do raskršća magistralnih puteva M-16 i M-17,
9.   Ulica «Darivalaca krvi» od raskršća ulica «Stara cesta», «Pere Bilića» i «Branilaca grada» do spoja sa ulicom «Željeznička»,
10.   Ulica «Jaroslava Černija» od spoja sa ulicom «Pere Bilića» preko raskršća magistralnih puteva M-16 i M-17 do prilaznog puta pogona HE Jablanica,
11.   Ulica «Omladinsko šetalište» od raskršća sa ulicom «Jaroslava Černija» kod Hotela do Granitove južne kapije,
12.   Ulica «Rasadnik» od raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište» kroz naselje Rasadnik,
13.   Ulica «Olimpijsko naselje» od raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište» kroz Olimpijsko naselje,
14.   Ulica «Trg oslobođenja» od raskršća ulice «Omladinsko šetalište» i ulice «Nikole Bojanovića» do zgrade Kina, uključujući i SP-46, do ponovnog spoja sa ulicom «Omladinsko šetalište»,
15.   Ulica «Nikole Bojanovića» od spoja ulice «Pere Bilića» i ulice «Zlatnih ljiljana» do raskršća sa ulicom «Omladinsko šetalište»,
16.   Ulica «Komune Vejle» od raskršća ulice «Zlatnih ljiljana» ( spoj puteva M-16 i R-419) do raskršća Jelačići-Doljani,
17.   Ulica «Doljanka» od raskršća ulice «Komune Vejle» prema bivšoj zgradi općine do raskrsnice sa ulicom «Zlatnih ljiljana» kod mosta na Doljanci, sa ograncima:
a)   ogranak desno do ponovnog spoja sa ulicom «Komune Vejle»,
b)   ogranak desno od bivše zgrade općine do dvorišta Srednje škole,
c)   ogranak lijevo od bivše zgrade općine,
18.   Ulica «Granitova» od raskršća sa ulicom «Zlatnih ljiljana» kod ulaza u Granit, lijevom stranom kroz naselje na gornjem platou,
19.   Ulica «Žrtava genocida u Srebrenici» od raskršća sa ulicom «Zlatnih ljiljana» preko puta Srednje škole kroz naselje na donjem platou,
20.   Ulica «Stara cesta» od raskršća ulica «Branilaca grada», «Darivalaca krvi» i «Pere Bilića» do raskršća ulica «Suljo Čilić» i ulice «Proleterskih brigada»,
21.   Ulica «Sulje Čilića» od spoja ulice «Stara cesta» i ulice «Proleterskih brigada» ispred Doma zdravlja do kapije UNIS-a,
22.   Ulica «Proleterskih brigada» od spoja ulice «Stara cesta» i ulice «Sulje Čilića» do raskršća puta Jelačići – Doljani obuhvatajući i naselje sa lijeve strane,
23.   Ulica «22. februar» od spoja sa ulicom «Sulje Čilića», na kraju sedrenih zgrada, do naselja SP-100,
24.   Ulica «Bosanska» od spoja sa ulicom «Sulje Čilića», na početku sedrenih zgrada, kroz naselje SP-100 do spoja sa ulicom «22. februar»,
25.   Ulica «Muse Ćazima Ćatića» od spoja ulice «Meša Selimović» i ulice «Bosanska» lijevo kroz naselje,
26.   Ulica «ZAVNOBIH» od raskršća Jelačići – Doljani preko raskršća sa ulicom «Sulje Čilića» i produžava prema naselju Trokuće (produžava se po izgradnji, prema urbanističkom planu),
27.   Ulica «Meše Selimovića» od spoja ulice «Bosanska» i ulice «Muse Ćazima Ćatića» ispred sedrenih zgrada, do spoja sa ulicom «22. februar»,
28.   Ulica «Maka Dizdara» od prvog skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
29.   Ulica «Džemala Bijedića» od drugog skretanja sa ulice «Meša Selimović», kroz Montažno naselje, preko raskršća sa ulicom «22. februar» do kraja naselja Trokuće,
30.   Ulica «Alije Isakovića» od trećeg skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
31.   Ulica «Ismeta Mujezinovića» od četvrtog skretanja sa ulice «Meša Selimović» kroz Montažno naselje do spoja sa ulicom «22. februar»,
32.   Ulica «Hercegovačka» od spoja sa ulicom «Džemala Bijedića» kroz naselje do spoja sa ulicom «Sulje Čilića»,
33.   Ulica «Stara kasarna» » od raskršća sa ulicom «Proleterskih brigada» oko Stare kasarne do raskršća ulica «Stara cesta», «Sulje Čilića» i «Proleterskih brigada».

Član 8.

Ulice u ostalim naseljenim mjestima:
34.   Ulica «Jelička» kroz Jelačiće od raskršća sa ulicom «ZAVNOBIH» (Jelačići)
35.   Ulica «Sarajevska» od prilaznog puta pogona HE Jablanica do tunela Lendava (Lendava)
36.   Ulica «Neretvanskaa» od Mosta na Doljanci do raskršća za Čehare (Mirke)
37.   Ulica «Luška» od raskršća kod „Bunkera“ kroz Gostovišće i Lug (Lug)
38.   Ulica «Djevorska» iza tunela na Gostovišću do mosta Žarnik (Djevor)

1.3. Dijelovi naseljenih mjesta

Član 9.

U naseljenom mjestu Jablanica određuje se Trg « Alije Izetbegovića » koji obuhvata prostor okružen dijelom ulice «Jaroslava Černija», dijelom ulice «Pere Bilića», ulicom «Darivalaca krvi» i dijelom ulice «Željeznička».

Član 10.

U okviru naseljenog mjesta Jablanica nalazi se naselje Podbrežje.

Član 11.

U određenim naseljenim mjestima utvrđuju se naselja kako slijedi:

Risovac:

Lagumovići,
Ponor,
Potkrajnice,
Zelenike,
Čuljci,
Dragajice

Sovići:

Skenderi,
Gornja Mahala,
Srednja Mahala,
Donja Mahala,
Podrudine

Doljani:

Krkača,
Pačići,
Orlovac,
Stupari,
Bašići,
Hasidići,
Kraje

Slatina:

Gornja Slatina,
Srednja Slatina,
Donja Slatina,
Bracikovac

Mirke:

Bukov
Pod

Ostrožac:

Osišta,
Jasike

Gornje Paprasko:

Vrh,
Macići

Mrakovo:

Veliko Mrakovo,
Malo Mrakovo

Donja Jablanica:

Ivan Krst,
Ilace

Glodnica:

Brgulići

Bijela:

Tretišće

1.4. Obilježavanje naseljenih mjesta

Član 12.

Obilježavanje naseljenih mjesta vrši se na taj način što se na glavne ulice postave table sa nazivom naseljenog mjesta.
Naselja, ulice i zgrade u naseljima obilježavaju se posebnim tablama sa nazivom naselja ili ulica, odnosno brojem zgrada.

Član 13.

Postavljanje tabli, njihov oblik, dimenzija i izgled mora biti u skladu sa propisima o saobraćajnim znacima na javnom putu.

Član 14.

Ulice u naselju gradskog karaktera obilježavaju se tablama sa nazivom ulica.
Posebne table sa nazivom ulice se postavljaju na početak i završetak ulice.

Član 15.

Zgrade u naseljenim mjestima obilježavaju se brojevima.
Zgradom u smislu ove Oduke, smatra se svaki građevinski objekat namijenjen za stanovanje, obavljanje privrednih, prosvjetnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih djelatnosti kao i smještaj i čuvanje materijalnih i drugih dobara.

Član 16.

Svaka zgrada koja pripada dijelu naselja ili ulice ima svoj redni broj.
Na zgradama koje imaju dva ili više ulaza, svaki ulaz obilježava se posebnim brojem.

Član 17.

U naselju gradskog karaktera obilježavanje zgrade brojevima vrši se za svaku ulicu posebno.
Obilježavanje se vrši arapskim brojevima idući od početka prema kraju ulice, tako da se zgrade sa lijeve strane ulice označavaju neparnim, a sa desne strane parnim brojevima.
U ulicama u kojima su zgrade podignute samo sa jedne strane, obilježavanje zgrade se vrši u neprekinutom nizu.

Član 18.

Zgrade u naseljima koje nemaju gradski karakter obilježavaju se u neprekinutom nizu.

Član 19.

Na tablama na kojima su upisani brojevi, a kojima se obilježavaju zgrade u naselju gradskog karaktera ispod broja treba da stoji naziv ulice.
Table za obilježavanje zgrada u naseljima koja nemaju gradski karakter, imaju na sebi upisane samo redne brojeve.

Član 20.

Tabla sa brojem postavlja se sa desne strane zgrade ili sa desne strane ulaza u zgradu.

Član 21.

O postavljanju tabli sa nazivima naselja i ulica i kućnim brojevima i o njihovom održavanju stara se općinska služba nadležna za prostorno uređenje koja vodi i registar naseljenih mjesta, registar ulica u naseljenom mjestu i registar zgrada u naseljenom mjestu po brojevima.

III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 22.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Oduka Skupštine opštine Jablanica o nazivima naselja i obilježavanju naselja, ulica i zgrada broj: 01/3-023-72/89 od 17.11.1989.

Član 23.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenom glasniku opštine Jablanica”.

OPĆINA JABLANICA
OPĆINSKO VIJEĆE
Broj: 02-02-845-7/05-VII
Jablanica, 09.06.2005. godine
PREDSJEDNIK OV-a
Mate Mijić, ing.stroj.

____________________________________________________________________________________

Vijesti

Započela druga faza sanacije magistralne ceste Jablanica – Blidinje

Na dionici magistralne ceste M17.5 Jablanica – Blidinje, započela je druga faza sanacije oštećenog dijela trase, na potezu od km 4+200 do km 4+550, ukupne dužine oko 350 metara. Radovi su službeno počeli 22. rujna 2025. godine, a planirani rok izvođenja je 90 dana.

Investitor projekta je JP Ceste Federacije BiH, dok radove izvodi poduzeće Struktura d.o.o. Jajce, a stručni nadzor provodi Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.

Ova faza radova predstavlja nastavak rekonstrukcije magistralne ceste koja povezuje Jablanicu s visoravni Blidinje, jednom od najvažnijih planinskih destinacija u Hercegovini. Prva faza, koja je završena ranije tijekom godine, obuhvatila je hitne sanacijske radove i uspostavu privremenog prometa, dok će sadašnja obnova omogućiti trajnije rješenje i sigurniji promet na ovom dijelu trase.

Prema navodima iz JP Ceste Federacije BiH, cilj projekta je potpuna stabilizacija i rekonstrukcija oštećenih dijelova kolnika i bankina, sanacija odvodnje, te uređenje rubnih dijelova ceste koji su bili oštećeni uslijed bujičnih voda i vremenskih nepogoda.

Cesta Jablanica – Blidinje od iznimne je važnosti za stanovnike okolnih naselja – Doljana, Kosnih Luka i Risovca – kao i za brojne posjetitelje Parka prirode Blidinje. Ujedno, ona predstavlja i ključnu prometnu poveznicu između jablaničkog kraja i visokih planinskih područja Čvrsnice i Vrana.

Izvođač radova, Struktura d.o.o. Jajce, ranije je uspješno izvodio radove na prvoj fazi ove ceste, a uz nadzor Radis d.o.o. Istočno Sarajevo, očekuje se da će projekt biti završen do kraja prosinca 2025. godine, ukoliko vremenski uvjeti to dopuste.

Ova dionica jedan je od prvih koraka ka potpunoj rekonstrukciji cijele magistralne ceste Jablanica – Blidinje, koja je procijenjena na više milijuna maraka i čija se obnova planira odvijati fazno, ovisno o raspoloživim sredstvima i tehničkim mogućnostima.

Vijesti

Početak izgradnje novog puta prema crkvi sv. Ilije i zaseoku Orlovac

U Doljanima je započela izgradnja novog puta koji će spojiti magistralni put M17.5 s crkvom sv. Ilije te zaseokom Orlovac. Ovaj projekt predstavlja značajan iskorak u prometnoj povezanosti jer će omogućiti kvalitetniju komunikaciju između crkve i glavne prometnice, što je posebno važno za mještane i vjernike.

Dosadašnji put bio je uzak i neprilagođen za prolazak većih vozila, pa su turistički autobusi i kamioni teško dolazili do crkve i Orlovca. Izgradnjom nove prometnice olakšat će se pristup svim vozilima, a mještani ističu kako će to imati veliko značenje za župljane koji svake nedjelje dolaze na svetu misu, kao i za razvoj lokalne zajednice.

Očekuje se da će završetak radova doprinijeti ne samo boljoj prometnoj povezanosti, nego i razvoju turizma i jačanju društvenog života u ovom dijelu Doljana.

Turizam i povijest

Ilijina gruda – kameni div na ulazu u Doljane

Ilijina gruda je monumentalna stijena koja se uzdiže na samom ulazu u Doljane, dominirajući cijelom dolinom rijeke Doljanke. Ovaj prirodni fenomen očarava svojom ljepotom i veličinom, dok oštri kameni zidovi djeluju kao vječni čuvari kraja. Promatrajući je s podnožja ili iz zraka, čovjeku se nameće dojam da priroda u ovom prostoru spaja snagu i ljepotu u savršen sklad.

Iznad Ilijine grude uzdiže se planina Oklanica, poznata po svojim oštrim stijenama koje se strmo obrušavaju prema dolini i dodatno naglašavaju dramatičnost ovog krajolika. Zajedno s Ilijinom grudom, Oklanica tvori jedinstvenu prirodnu cjelinu koja ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja i čini ovaj prostor posebno upečatljivim.

Kroz dolinu, pod samim liticama Ilijine grude, protiče rijeka Doljanka. Njeni brzaci i vodopadi oblikovali su dramatičan krajolik, a upravo ispod same grude rijeka pada u niz slikovitih slapova, urezujući svoj put kroz tvrdi kamen. U podnožju stijene nalaze se brojni virovi, u kojima obitava raznolik biljni i životinjski svijet, stvarajući mali prirodni rezervat života u samom srcu Doljana. Ovo područje je i omiljeno mjesto za odmor i istraživanje ljubitelja prirode, jer nudi jedinstven spoj divlje vode, kamena i zelenila.

Stijena nije samo prirodni ukras, već i mjesto koje nosi bogatu, premda nedovoljno istraženu, povijesnu i kulturnu priču. Brojne legende vezane su uz Ilijinu grudu. Prema nekima, preko nje je u vrijeme Rimskog Carstva prolazio put koji je povezivao splitsku Salonu s rudnicima u Bosni. Drugi pak vjeruju da su se na njezinim vrhovima i u neposrednoj blizini nalazila naselja i obrambene kule. Nažalost, za sve ove tvrdnje nikada nisu provedena sustavna povijesna istraživanja, pa gruda i dalje ostaje neistražena tajna prošlosti Doljana.

Naziv Ilijina gruda i danas budi znatiželju – tko je bio taj Ilija, je li riječ o nekadašnjem vlasniku posjeda na stijeni i u njenoj blizini ili je ime nastalo po nekom tragičnom događaju koji ga je zadesio, ostaje tajna bez odgovora. Malo poznata činjenica je i da su sunčane padine oko stijene, danas zarasle u šumu, nekada bile zasađene vinovom lozom, od koje se proizvodilo vino i rakija, što svjedoči o životu i običajima ljudi ovog kraja.

Danas Ilijina gruda ima i sportski značaj. Njene strme stijene privlače penjače različitih profila, nudeći izazovne rute za sportsko penjanje. Raznolike kategorije penjačkih smjerova svjedoče o njezinoj važnosti na karti prirodnih penjališta u Hercegovini. Oštra površina stijene traži od penjača snagu, spretnost i izdržljivost, čineći svako osvajanje novih metara posebnim iskustvom.

Na fotografijama koje donosimo vidi se sva veličanstvenost Ilijine grude. S jedne strane okomita stijena, gotovo glatka i zastrašujuća, a s druge bujna šuma koja se prostire kroz dolinu, čineći kontrast između kamena i zelenila. U pozadini se izdižu planinski vrhovi, među kojima i Borovnik, dok se kroz dolinu vijuga serpentina puta, dodatno naglašavajući dramatičnost krajolika. Sve to čini ovaj prostor jedinstvenim i nezaboravnim doživljajem za svakog posjetitelja.

Iako povijest Ilijine grude još uvijek čeka da bude otkrivena kroz ozbiljna istraživanja, jedno je sigurno – ona i danas, jednako kao i stoljećima prije, ostaje simbol snage, prirodne ljepote i strateške važnosti Doljana.