Risovac Blidinje
NOVA CRKVA NA RISOVCU
Poštovani prijatelji,želimo s Vama podijeliti ideju o gradnji crkve i popratnih pastoralnih prostorija na Risovcu.

Poštovani prijatelji,
želimo s Vama podijeliti ideju o gradnji crkve i popratnih pastoralnih prostorija na Risovcu. Povijest arhitekture sakralnih objekata potvrđuje da su tri glavna razloga pokretala gradnje crkava:
• Potreba za prostorom
• Potreba zahvalnosti
• Potreba za znakom
Najuspješnije crkve ,kao vječno lijepa arhitektura,nastajale su kad je njihova gradnja objedinjavala sva tri razloga. Ovo je pokušaj razmišljanja i obrazlaganja gradnje takve crkve na Risovcu. Tako bismo, kazano metaforički, gradili crkvu a ona bi gradila nas.
1. Obrazloženje potrebe za prostorom
Župa Doljani, stradala i raseljena, počinje sve intenzivnije živjeti na Risovcu. Postojeći sakralni prostori na Risovcu,crkvice i kapelice odavno ne pružaju dobre uvjete za okupljanje kršćanske zajednice na liturgijska slavlja i druge duhovno-pastoralne susrete
Kad se k tome doda rastući priliv gostiju zahvaljujući razvoju sportsko- rekreacijskog turizma na Risovcu,moramo računati s činjenicom da stotine gostiju iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske vikendom postaju naši župljani u personalnom pogledu. Potreba za crkvom upravo u blizini sportsko-rekreacijskog centra može se obrazložiti konkretnim statističkim pokazateljima.

2. Obrazloženje zahvalnosti
Crkva kao znak zahvalnosti nešto je više od potrebe za prostorom. Crkva ukazuje na pitanje zahvalnosti kao na presudan element zdravlja pojedinca i zajednice. Zahvalnost se potiskuje iz života,poglavito iz dva razloga i strah da nas dar drugoga zarobljava i nemoć da u zahvalnosti zagrlimo sav svoj život:njegove radosti i njegove križeve. To su najdublji razlozi kriza,koje se ogledaju u rasulu ljudskih zajednica i u nestanku temeljnog povjerenja u život. U takvim kriznim vremenima kršćani su često gradili crkve kao mjesta zahvalnosti,vjerujući da se strah od drugoga i iskustvo stradanja može s Bogom preokrenuti o ozdravljenje pamćenja, rehabilitaciju žrtve, te u buđenje života u svim njegovim dimenzijama.


Risovac kao lokalitet izuzetno je pogodno mjesto na kojem se pomoću arhitekture može izreći ta potreba ozdravljujuće zahvale. Malo koji lokalitet na tako malom prostoru svjedoči tolike tragove ljudske patnje,borbe sa surovim vremenima i režimima, primjere čistoće,hrabrosti, čestitog rada,žrtve. Nova crkva bi objedinjavala zahvalu obližnjih stećaka,stare autohtone arhitekture,Divina groba,Stipića livade,parka prirode,tradicije”duhandžija”…
Crkva kao znak zahvalnosti pravi korak više od trgovinskog odnosa s Bogom:on donosi dar čišćenja pamćenja. To je duhovna gesta posve različita od zaborava:to je drugačije pamćenje, koje Bog daruje,da nas uspjeh ne oslijepi za nevolje drugoga i da nas patnja ne paralizira mržnjom i očajem te nepovratno udalji od struje života 
3. Obrazloženje gradnje crkve na Risovcu kao moderne potrebe za znakom
U doba raznovrsnih građevinskih materijala i statičkih mogućnosti gradnja vjerskih objekata i dalje ostaje najzahtjevnija arhitektura. Najčešći promašaji se događaju ako se ne vodi računa da je crkvi kao građevini pored praktične uporabne uloge okupljanja zajednice namijenjena još jedna bitna uloga: to je uloga znaka.
U duhu Ive Andrića znak se uvijek nalazi pored nečijeg puta. Najbliže nam je ideja ljudi kao znakova pored puta. To su oni ljudi koji u kriznim trenucima učine pravu gestu,reknu pravu riječ,usmjere misao, misao na širinu, nebo, Boga, koji jednostavno u nama nešto ohrabre da se podignemo ako smo pali i da ne padnemo, ako koliko-toliko stojimo.
Može li se slično razmišljati o crkvi na Risovcu kao takvom znaku?
Da. Ona samo treba jezikom arhitekture potvrditi ono što je u dubinskoj podlozi čovjekova traženja na ovim visinama. Zaljubljenici u zimsku divlju idilu i ljetnu stidljivu ljepotu Vrana i Čvrsnice, te Risovačkog platoa otkrili su već davno Risovac kao od Boga darovano mjesto traženja onoga što se u visinama oduvijek tražilo: širinu pogleda i blizinu neba
Ako uspijemo na Risovcu izgraditi crkvu kao znak, ona će poput neobično dobrog čovjeka usmjeravati pogled ka nebu,Bogu i činiti ljepotu odmora,rekreacije,športa,druženja povezanima s misterijem ljepote prirode i Boga.
Svima koji na bilo koji način budu sudjelovali u ovom poslu,unaprijed hvala i blagoslov od Boga u čijoj blizini i simpatiji nastojimo graditi crkvu kao mjesto komunikacije s Njegovom ljepotom i misterijem.
Za svaki znak pažnje HVALA!










Risovac Blidinje
Ledeni vikend u Doljanima i Parku prirode Blidinje

Protekli vikend proveli smo u Doljani, na Risovac koji se nalaze u Park prirode Blidinje, za vas smo pripremili kratku foto-reportažu i pregled vremenskih i prometnih prilika.
Kako je i najavljeno u prognozama, u subotu prijepodne padala je kiša sa snijegom. U poslijepodnevnim satima došlo je do postupnog pada temperature ispod nule, nakon čega su se oborine pretvorile u snijeg. Prometnice su bile očišćene, no zbog pojave leda na pojedinim dionicama bila je nužna povećana pozornost sudionika u prometu.
U noći sa subote na nedjelju temperatura je u Doljanima pala do približno –10 °C. U nedjelju ujutro snježne oborine su prestale, a sunčano, vedro i hladno vrijeme dalo je dodatnu zimsku čaroliju cijelom području.
Tijekom nedjelje Blidinje je posjetio veći broj turista. Na skijalištu se najviše sankalo, budući da velika skijaška staza nije bila u funkciji, što je donekle umanjilo ukupni doživljaj zimskih sportova. Posjetitelji su se stoga u većoj mjeri zadržavali u lokalnim ugostiteljskim objektima, gdje su uživali u tradicionalnim delicijama ovoga kraja te kušanju domaćih vina, osobito crnih, koja u hladnim zimskim danima dodatno pridonose osjećaju topline i ugode.
Zaključno, vikend je protekao u pravom zimskom ugođaju – hladan, ali sadržajan. Svi koji su proteklih dana boravili u Parku prirode Blidinje i okolici, unatoč niskim temperaturama, kući su se vratili odmoreni i s “napunjenim baterijama” za nadolazeći radni tjedan.
Kako je to izgledalo pogledajte u nastavku:
























Pratite aktualna zbivanja i vremenske prilike u Doljanima u stvarnom vremenu putem naše web kamere uživo.
Risovac Blidinje
Zajedničkom akcijom planinara osigurana staza sa skijališta prema Malom Vilincu

Danas su članovi Planinarskog smučarskog društva VILINAC uspješno iznijeli i postavili nove metalne merdevine na zahtjevnoj dionici planinarske staze koja vodi sa skijališta prema Malom Vilincu. U realizaciji ovog projekta sudjelovale su i kolegice i kolege iz Planinarskog društva Orlova stina Tomislavgrad te HPD-a Pločno Posušje, čime je još jednom potvrđena dobra suradnja planinarskih društava s ovog područja.
Projekt je financiran sredstvima Javnog poduzeća Aerodrom Sarajevo, dok su njegovu praktičnu provedbu na terenu zajednički realizirala navedena planinarska društva. Postavljene merdevine izrađene su od metala te predstavljaju trajno i sigurno rješenje dugogodišnjeg problema na ovom dijelu staze, osobito u uvjetima povećane frekvencije planinara i zahtjevnih vremenskih prilika.
Posebnu zahvalnost sudionici akcije uputili su vrijednim članicama PD Orlova stina, koje su dale značajan doprinos uspješnoj provedbi radova. Ovim zahvatom znatno je unaprijeđena sigurnost i prohodnost staze, čime se dodatno potiče planinarska aktivnost i odgovorno korištenje planinskih prostora.
Postavljene merdevine služit će svim budućim planinarima koji budu pohodili ove krajeve, kao primjer kako zajedničkim radom, solidarnošću i dobrim planiranjem mogu biti ostvareni konkretni i trajni rezultati.
Izvor: https://www.instagram.com/orlovastina/



Risovac Blidinje
Park prirode Blidinje postaje solarni park

Iako je Park prirode Blidinje zakonom zaštićeno područje u kojem bi priroda trebala imati prednost pred svim oblicima izgradnje, posljednjih mjeseci svjedočimo nesvakidašnjoj pojavi – sve većem broju solarnih panela koji niču na različitim lokacijama. Ono što zabrinjava jest činjenica da se postavljaju i na mjestima gdje nikako ne bi smjeli biti, a nadležne inspekcije na sve to uglavnom šute.
Građani i ljubitelji prirode upozoravaju da se ovakvim djelovanjem narušava izgled i cjelovitost Parka prirode, ali i krše zakonske odredbe koje jasno reguliraju što je dopušteno, a što ne. Umjesto očuvanja prirodnih vrijednosti, Blidinje se polako pretvara u poligon za privatne interese, bez jasne kontrole i sankcija.
Park prirode Blidinje jedno je od najvrjednijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini, s jedinstvenom florom i faunom te kulturnom baštinom koju posjećuju brojni turisti. Očekivanja su da će upravo institucije koje su zadužene za zaštitu prirode reagirati i spriječiti daljnje devastacije, jer u suprotnom postoji realna opasnost da Blidinje izgubi svoj status i prirodni identitet.
Pitanje koje se postavlja jest – tko će zaustaviti nekontroliranu gradnju solarnih panela i hoće li priroda na Blidinju biti važnija od profita?
📌 Članak je prenesen s portala Bljesak.info.













