Zašto Vlada Federacije BiH nije htjela uložiti 2000 KM u šahtove na magistralnom putu? Dok se u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu planira ogromnih 239 miliona KM za putnu infrastrukturu, autoceste i magistralne ceste, stanovnici Doljana, Sovića, Risovca i Blidinja i dalje su odsječeni od Jablanice zbog nepostavljanja običnih odvodnih cijevi.

🔗 Pogledajte cijenu i izgled cijevi ovdje

Nakon obilnih kiša, potoci su se izlili na tri lokacije magistralnog puta, potpuno onemogućavajući promet. Privremeno rješenje ovog problema izuzetno je jednostavno i jeftino – prema izračunima, potrebno je 12 odvodnih cijevi, čija je cijena po komadu 94 KM, što ukupno iznosi 1128 KM. Uključujući trošak bagera i radne snage, ukupna investicija ne bi prešla 2000 KM.

Unatoč ovako malom iznosu, odgovorne institucije nisu pokazale interes za rješavanje ovog problema. Građani se s pravom pitaju: kako je moguće da se stotine miliona KM ulažu u velike projekte, a ne može se izdvojiti 2000 KM za osnovnu infrastrukturu koja je ključna za život stanovnika ovog kraja?

Koliko novca Federacija ulaže u cestovnu infrastrukturu?

Prema dostupnim podacima, Budžet Federacije BiH za 2025. godinu iznosi 8.248.547.700 KM, od čega je:

• 150 miliona KM namijenjeno za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta
• 89 miliona KM planirano za ostalu putnu infrastrukturu

Ovi podaci jasno pokazuju da novca u budžetu ima, ali ga očigledno nema za jednostavne i prijeko potrebne infrastrukturne zahvate u lokalnim zajednicama.

Ostaje pitanje: do kada će stanovnici Doljana, Sovića, Risovca i Blidinja biti prepušteni sami sebi?

Fotografije i video zapis kojeg smo danas dobili od zabrinutih i ljutih mještana:

Šumski požar na Blidinju danas je uspješno stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj intervenciji Profesionalne vatrogasne jedinice Jablanica i vatrogasaca iz Rakitna. Požar je prijetio ne samo flori i fauni, već i brojnim vikendicama u ovom području, no zahvaljujući brzoj reakciji vatrogasnih ekipa, spriječena je veća šteta.

Dojava o požaru zaprimljena je u 14:20 sati, nakon čega su vatrogasci iz Jablanice i Rakitna odmah krenuli na teren. Požar je lokaliziran i potpuno ugašen u roku od dva i po sata, čime je osigurana zaštita prirodnog okoliša i imovine u blizini.

Blidinje je jedno od najljepših prirodnih područja u Bosni i Hercegovini, a ovakve brze intervencije ključne su za očuvanje njegove netaknute prirode i sigurnost posjetitelja i vlasnika vikendica.

📢 Pratite nas za najnovije vijesti i informacije o stanju na Blidinju!

FOTO: DVD Rakitno

U prošlom stoljeću, posebice od 1920-ih do 1970-ih godina, furmani su bili nezaobilazan dio života u Bosni i Hercegovini. Ovi vrsni majstori šumskih staza koristili su konje za izvlačenje drva iz nepristupačnih predjela, a njihov rad bio je ključan za drvnu industriju i preživljavanje mnogih obitelji.

Furmani u srcu Hercegovine

Naši djedovi i pradjedovi iz Doljana, Sovića i Risovca, vrijedni i uporni šumski radnici, ostavili su neizbrisiv trag na obroncima Čvrsnice i Vrana. Njihov mukotrpan rad bio je više od posla – bio je to način života koji je osiguravao opstanak njihovih obitelji i zajednice. Svakodnevno su se suočavali s izazovima nepristupačnih planinskih predjela, gdje su samo snaga konja i ljudska izdržljivost mogli izvojevati pobjedu nad surovom prirodom.

Ove su planine bile bogate šumom, a izvoz drvene građe predstavljao je ključni gospodarski segment regije. Furmani su neumorno izvlačili trupce iz guste šume, osiguravajući dragocjeni materijal za gradnju i grijanje. S obzirom na strme i nepristupačne terene, gdje strojevi nisu mogli doprijeti, njihovi vjerni konji ostajali su nezamjenjivi saveznici u ovom teškom, ali časnom zanatu.

Život i rad furmana

Rad furmana bio je iznimno naporan i opasan. Svakodnevno su, uz pomoć snažnih konja, izvlačili debla iz šuma, prebacivali ih na skele i spremali za transport prema pilanama i skladištima. Osim što su morali biti vješti u upravljanju konjima, furmani su poznavali svaki kutak šumskih putova, znali prepoznati čvrstoću tla i predvidjeti moguće opasnosti poput odrona ili lomljenja trupaca.

Njihov rad nije bio samo fizički zahtjevan, već i izrazito opasan. Svaka nepažnja mogla je značiti ozbiljnu ozljedu ili čak smrt, kako za čovjeka, tako i za konja. No, unatoč svemu, furmani su s ponosom obavljali svoj posao, često u teškim vremenskim uvjetima – od surovih zima do vrućih ljeta.

Gornja Krkača – ključna točka transporta drva

Jedna od najvažnijih lokacija u procesu izvlačenja drva bila je Gornja Krkača u Doljanima. Tu su furmani dovlačili drva iz dubokih šuma, gdje bi ih kamioni preuzimali i prevozili dalje na obradu u Mostar. Ova lokacija bila je ključna za opskrbu drvoprerađivačkih pogona, a fotografije furmana snimljene u Gornjoj Krkači svjedoče o mukotrpnom radu i svakodnevnoj borbi s prirodom.

Zalazak jedne ere

S razvojem mehanizacije i modernih transportnih metoda, furmani su polako nestajali s bosanskohercegovačkih šumskih puteva. Do 1970-ih godina traktori i kamioni preuzeli su primat u izvlačenju i transportu drva, a mnogi furmani morali su napustiti svoj zanat. No, uspomena na njih i njihove vjerne konje ostala je duboko urezana u sjećanja stanovnika Hercegovine.

Zaključak

Furmani su bili istinski heroji jednog vremena, ljudi čije su ruke i konji ispisivali povijest bosanskohercegovačkih planina. Danas su ostali tek rijetki tragovi njihovog mukotrpnog rada – pokoji zapis, fotografija ili priča prenesena s koljena na koljeno. No, zahvaljujući njihovoj predanosti i upornosti, oni su ostavili neizbrisiv pečat u povijesti ovoga kraja.

Čuvajmo povijest zajedno!

Ako imate staru fotografiju iz povijesti našeg kraja, pošaljite nam je na e-mail doljani@gmail.com ili putem društvenih mreža kako bismo je objavili i zajedno sačuvali dragocjene uspomene od zaborava.