Risovac Blidinje
ŽETVA RAŽI U SELU SOVIĆI OPĆINA JABLANICA
Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo.
Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo. Skupili su se žeteoci, pronađeni srpovi i krenulo se sa žetvom.
U posljednje vrijeme sve se više sije Raž i Žito na ovim područjima a glavni razlog za sijanje ove kulture je ekološki proizvod bez pesticida.
Kako je izgledala žetva pogledajte u galeriji fotografija klikom na opširnije.
Nekoliko zanimljivih informacija o raži i njenim svojstvima:
Raž
Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. U našim uvjetima u proizvodnji su ozimi kultivari jer su prinosniji. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju spravljanje spužvastog kruha, koji je hranjiv, specifičnog ugodnog okusa, manje probavljiv od pšeničnog, ali zato dulje čuva svježinu i preporučuje se za prehranu dijabetičara jer sadrži manje škroba od pšeničnog kruha.
Raž u smjesi s grahoricom, graškom ili nekim drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za prehranu domaćih životinja. Slama raži koristi se za izradu pletarskih proizvoda i papira, a i za izradu građevnog materijala. Zrno raži može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba i sirupa. U klici raži ima puno bjelančevina, masti, šećera i vitamina te mineralnih tvari, pa se upotrebljava u prehrambenoj industriji za proizvodnju posebnih visokovrijednih hranjivih sastojaka.
Morfološka svojstva raži
Najčešće razvija 4 primarna korijenčića, a sekundarno korijenje može rasti u dubinu do 2,5 m i ima veliku usisnu snagu. Stabljika se sastoji od 4-6 nodija (koljenaca) i internodija (međukoljenaca), šuplja je, pa poliježe, u visinu naraste od 60-2,5 m, presvučena je voštanom prevlakom, može imati ljubičastu nijansu i pri vrhu je obrasla dlačicama. List je također prekriven voštanom prevlakom i sitnim dlačicama. Klas je dugačak 10-15 cm, klasa dosta rano, ali ima dugo razdoblje klasanja, cvatnje i oplodnje. Raž se oprašuje pomoću vjetra. Zrno je izduženo, na površini naborano, s jasno izraženom dubokom brazdicom, a boja mu može biti zelenkasto-plava, žučkasta do ljubičasta. Masa 1 000 zrna iznosi oko 40 g, a hektolitarska težina oko 70 kg. Vegetacija je duga oko 280 dana.
Temperatura i svjetlost
Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima. Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10-20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugoga dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka.
Voda i tlo
Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) te dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima te na slabo plodnim i pjeskovitim tlima.
Plodored i izbor parcele
Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Dobre pretkulture su zrnate mahunarke, okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, uljarice (uljana repica, suncokret), a i druge kulture koje se ranije skidaju i ne ostavljaju velike žetvene ostatke.
Obrada i priprema tla za sjetvu
Nakon ranijih pretkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15-ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim.
Gnojidba
Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.
Njega usjeva
Njegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Suzbijanje korova u raži lakše je nego u pšenici jer raž brže klija i niče, brže i bolje busa, ima brži porast i visoku stabljiku, pa dobro guši korove. Ipak, korove treba suzbijati herbicidima. Raž u proljeće brže starta, pa treba ranije intervenirati s prihranom.
Sjetva raži
Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3-4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvaliteti sjemena, o pripremi tla te o vremenu sjetve.
Žetva raži
Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.
Raž ozima diploidna
Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana. Sjetva ozime raži
Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem rujna, a u brdskom području početkom rujna.
Raž ozima diploidna – Sorte
(ukupno: 6, aktivno: 2, neaktivno: 4)
BAULIEU
DANKOWSKIE DIAMENT
EHO-KURZ
GEPARD-UH 9
KUSTRO
MARDER
Risovac Blidinje
Ledeni vikend u Doljanima i Parku prirode Blidinje
Protekli vikend proveli smo u Doljani, na Risovac koji se nalaze u Park prirode Blidinje, za vas smo pripremili kratku foto-reportažu i pregled vremenskih i prometnih prilika.
Kako je i najavljeno u prognozama, u subotu prijepodne padala je kiša sa snijegom. U poslijepodnevnim satima došlo je do postupnog pada temperature ispod nule, nakon čega su se oborine pretvorile u snijeg. Prometnice su bile očišćene, no zbog pojave leda na pojedinim dionicama bila je nužna povećana pozornost sudionika u prometu.
U noći sa subote na nedjelju temperatura je u Doljanima pala do približno –10 °C. U nedjelju ujutro snježne oborine su prestale, a sunčano, vedro i hladno vrijeme dalo je dodatnu zimsku čaroliju cijelom području.
Tijekom nedjelje Blidinje je posjetio veći broj turista. Na skijalištu se najviše sankalo, budući da velika skijaška staza nije bila u funkciji, što je donekle umanjilo ukupni doživljaj zimskih sportova. Posjetitelji su se stoga u većoj mjeri zadržavali u lokalnim ugostiteljskim objektima, gdje su uživali u tradicionalnim delicijama ovoga kraja te kušanju domaćih vina, osobito crnih, koja u hladnim zimskim danima dodatno pridonose osjećaju topline i ugode.
Zaključno, vikend je protekao u pravom zimskom ugođaju – hladan, ali sadržajan. Svi koji su proteklih dana boravili u Parku prirode Blidinje i okolici, unatoč niskim temperaturama, kući su se vratili odmoreni i s “napunjenim baterijama” za nadolazeći radni tjedan.
Kako je to izgledalo pogledajte u nastavku:
Pratite aktualna zbivanja i vremenske prilike u Doljanima u stvarnom vremenu putem naše web kamere uživo.
Risovac Blidinje
Zajedničkom akcijom planinara osigurana staza sa skijališta prema Malom Vilincu
Danas su članovi Planinarskog smučarskog društva VILINAC uspješno iznijeli i postavili nove metalne merdevine na zahtjevnoj dionici planinarske staze koja vodi sa skijališta prema Malom Vilincu. U realizaciji ovog projekta sudjelovale su i kolegice i kolege iz Planinarskog društva Orlova stina Tomislavgrad te HPD-a Pločno Posušje, čime je još jednom potvrđena dobra suradnja planinarskih društava s ovog područja.
Projekt je financiran sredstvima Javnog poduzeća Aerodrom Sarajevo, dok su njegovu praktičnu provedbu na terenu zajednički realizirala navedena planinarska društva. Postavljene merdevine izrađene su od metala te predstavljaju trajno i sigurno rješenje dugogodišnjeg problema na ovom dijelu staze, osobito u uvjetima povećane frekvencije planinara i zahtjevnih vremenskih prilika.
Posebnu zahvalnost sudionici akcije uputili su vrijednim članicama PD Orlova stina, koje su dale značajan doprinos uspješnoj provedbi radova. Ovim zahvatom znatno je unaprijeđena sigurnost i prohodnost staze, čime se dodatno potiče planinarska aktivnost i odgovorno korištenje planinskih prostora.
Postavljene merdevine služit će svim budućim planinarima koji budu pohodili ove krajeve, kao primjer kako zajedničkim radom, solidarnošću i dobrim planiranjem mogu biti ostvareni konkretni i trajni rezultati.
Izvor: https://www.instagram.com/orlovastina/
Risovac Blidinje
Park prirode Blidinje postaje solarni park
Iako je Park prirode Blidinje zakonom zaštićeno područje u kojem bi priroda trebala imati prednost pred svim oblicima izgradnje, posljednjih mjeseci svjedočimo nesvakidašnjoj pojavi – sve većem broju solarnih panela koji niču na različitim lokacijama. Ono što zabrinjava jest činjenica da se postavljaju i na mjestima gdje nikako ne bi smjeli biti, a nadležne inspekcije na sve to uglavnom šute.
Građani i ljubitelji prirode upozoravaju da se ovakvim djelovanjem narušava izgled i cjelovitost Parka prirode, ali i krše zakonske odredbe koje jasno reguliraju što je dopušteno, a što ne. Umjesto očuvanja prirodnih vrijednosti, Blidinje se polako pretvara u poligon za privatne interese, bez jasne kontrole i sankcija.
Park prirode Blidinje jedno je od najvrjednijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini, s jedinstvenom florom i faunom te kulturnom baštinom koju posjećuju brojni turisti. Očekivanja su da će upravo institucije koje su zadužene za zaštitu prirode reagirati i spriječiti daljnje devastacije, jer u suprotnom postoji realna opasnost da Blidinje izgubi svoj status i prirodni identitet.
Pitanje koje se postavlja jest – tko će zaustaviti nekontroliranu gradnju solarnih panela i hoće li priroda na Blidinju biti važnija od profita?
📌 Članak je prenesen s portala Bljesak.info.
