Risovac Blidinje
ŽETVA RAŽI U SELU SOVIĆI OPĆINA JABLANICA
Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo.
Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo. Skupili su se žeteoci, pronađeni srpovi i krenulo se sa žetvom.
U posljednje vrijeme sve se više sije Raž i Žito na ovim područjima a glavni razlog za sijanje ove kulture je ekološki proizvod bez pesticida.
Kako je izgledala žetva pogledajte u galeriji fotografija klikom na opširnije.













Nekoliko zanimljivih informacija o raži i njenim svojstvima:
Raž
Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. U našim uvjetima u proizvodnji su ozimi kultivari jer su prinosniji. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju spravljanje spužvastog kruha, koji je hranjiv, specifičnog ugodnog okusa, manje probavljiv od pšeničnog, ali zato dulje čuva svježinu i preporučuje se za prehranu dijabetičara jer sadrži manje škroba od pšeničnog kruha.
Raž u smjesi s grahoricom, graškom ili nekim drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za prehranu domaćih životinja. Slama raži koristi se za izradu pletarskih proizvoda i papira, a i za izradu građevnog materijala. Zrno raži može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba i sirupa. U klici raži ima puno bjelančevina, masti, šećera i vitamina te mineralnih tvari, pa se upotrebljava u prehrambenoj industriji za proizvodnju posebnih visokovrijednih hranjivih sastojaka.
Morfološka svojstva raži
Najčešće razvija 4 primarna korijenčića, a sekundarno korijenje može rasti u dubinu do 2,5 m i ima veliku usisnu snagu. Stabljika se sastoji od 4-6 nodija (koljenaca) i internodija (međukoljenaca), šuplja je, pa poliježe, u visinu naraste od 60-2,5 m, presvučena je voštanom prevlakom, može imati ljubičastu nijansu i pri vrhu je obrasla dlačicama. List je također prekriven voštanom prevlakom i sitnim dlačicama. Klas je dugačak 10-15 cm, klasa dosta rano, ali ima dugo razdoblje klasanja, cvatnje i oplodnje. Raž se oprašuje pomoću vjetra. Zrno je izduženo, na površini naborano, s jasno izraženom dubokom brazdicom, a boja mu može biti zelenkasto-plava, žučkasta do ljubičasta. Masa 1 000 zrna iznosi oko 40 g, a hektolitarska težina oko 70 kg. Vegetacija je duga oko 280 dana.
Temperatura i svjetlost
Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima. Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10-20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugoga dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka.
Voda i tlo
Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) te dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima te na slabo plodnim i pjeskovitim tlima.
Plodored i izbor parcele
Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Dobre pretkulture su zrnate mahunarke, okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, uljarice (uljana repica, suncokret), a i druge kulture koje se ranije skidaju i ne ostavljaju velike žetvene ostatke.
Obrada i priprema tla za sjetvu
Nakon ranijih pretkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15-ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim.
Gnojidba
Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.
Njega usjeva
Njegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Suzbijanje korova u raži lakše je nego u pšenici jer raž brže klija i niče, brže i bolje busa, ima brži porast i visoku stabljiku, pa dobro guši korove. Ipak, korove treba suzbijati herbicidima. Raž u proljeće brže starta, pa treba ranije intervenirati s prihranom.
Sjetva raži
Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3-4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvaliteti sjemena, o pripremi tla te o vremenu sjetve.
Žetva raži
Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.
Raž ozima diploidna
Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana. Sjetva ozime raži
Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem rujna, a u brdskom području početkom rujna.
Raž ozima diploidna – Sorte
(ukupno: 6, aktivno: 2, neaktivno: 4)
BAULIEU
DANKOWSKIE DIAMENT
EHO-KURZ
GEPARD-UH 9
KUSTRO
MARDER
Risovac Blidinje
Park prirode Blidinje postaje solarni park
Iako je Park prirode Blidinje zakonom zaštićeno područje u kojem bi priroda trebala imati prednost pred svim oblicima izgradnje, posljednjih mjeseci svjedočimo nesvakidašnjoj pojavi – sve većem broju solarnih panela koji niču na različitim lokacijama. Ono što zabrinjava jest činjenica da se postavljaju i na mjestima gdje nikako ne bi smjeli biti, a nadležne inspekcije na sve to uglavnom šute.
Građani i ljubitelji prirode upozoravaju da se ovakvim djelovanjem narušava izgled i cjelovitost Parka prirode, ali i krše zakonske odredbe koje jasno reguliraju što je dopušteno, a što ne. Umjesto očuvanja prirodnih vrijednosti, Blidinje se polako pretvara u poligon za privatne interese, bez jasne kontrole i sankcija.
Park prirode Blidinje jedno je od najvrjednijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini, s jedinstvenom florom i faunom te kulturnom baštinom koju posjećuju brojni turisti. Očekivanja su da će upravo institucije koje su zadužene za zaštitu prirode reagirati i spriječiti daljnje devastacije, jer u suprotnom postoji realna opasnost da Blidinje izgubi svoj status i prirodni identitet.
Pitanje koje se postavlja jest – tko će zaustaviti nekontroliranu gradnju solarnih panela i hoće li priroda na Blidinju biti važnija od profita?
📌 Članak je prenesen s portala Bljesak.info.
Risovac Blidinje
Čvrsnica Ultra Trail 2025. okupio više od 200 trkača na Blidinju
U Parku prirode Blidinje danas je održano deveto izdanje Čvrsnica Ultra Trail 2025 (ČUT), jedne od najpoznatijih i najzahtjevnijih utrka trail trčanja u regiji. Ovaj sportsko–rekreativni događaj, u organizaciji HPD Prenj 1933 Mostar i udruge Visit Blidinje, privukao je više od 200 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja.
Tri staze za različite izazove
Sudionici Čvrsnica Ultra Traila mogli su birati između tri staze:
- “The Spaghetti” (10 km) – namijenjena početnicima i rekreativcima.
- “The Good” (25 km) – zahtjevnija ruta s 1500 metara uspona koja spaja fizički izazov i ljepotu prirode.
- “The Bad” (35 km) – najteža staza s gotovo 2300 metara uspona koja vodi preko vrhova Pločno (2228 m) i Veliki Vilinac (2118 m), planinarskog doma Vilinac i prirodnog fenomena Hajdučka vrata.
Rezultate možete pogledati na ovom linku: https://www.traceysport.com/landing/eventDetails?eventId=2554
Spoj sporta i ljepote planine Čvrsnice
Organizatorica utrke Anđela Pupić naglasila je da Čvrsnica Ultra Trail svake godine sve više dobiva međunarodno priznanje te privlači brojne trkače i ljubitelje planine. Posebnost ovog događaja je jedinstvena kombinacija sportskog izazova i prirodnih ljepota koje nudi planina Čvrsnica – stjenoviti vrhovi, guste šume, panoramski vidici i ledeni izvori čine ga nezaboravnim iskustvom.
Trail događaj koji jača zajedništvo
Osim sportskog aspekta, ČUT je i prilika za druženje, razmjenu iskustava i jačanje zajedništva među sudionicima. Upravo zbog toga utrka na Čvrsnici postala je nezaobilazna na sportskoj karti regije i pravi simbol Blidinja.
U nastavku pogledajte fotografije koje su nam poslali čitatelji s današnje utrke.








Risovac Blidinje
Tradicionalna misa za duvandžije na Kedžari
U nedjelju je na Vran planini, kod Divina groba na Kedžari, služena sveta misa za duvandžije te sve poginule koji su kroz povijest čuvali stada i prenosili duhan iz Hercegovine u Bosnu kako bi prehranili svoje obitelji. Ova misa, koja je postala snažan znak sjećanja i zajedništva, održava se već petnaestu godinu zaredom.
Na misnom slavlju okupilo se nekoliko stotina vjernika iz Rame, Doljana, Rakitnoga, Posušja, Tomislavgrada i okolnih mjesta. U 15 sati svetu misu je predvodio i pod njom propovijedao fra Marko Cvitković, župnik župe Doljani, koji je u svojoj propovijedi istaknuo važnost molitve i čuvanja uspomene na žrtve.
Posebno su se prisjetili ljudi iz prošlih vremena koji su, da bi prehranili svoje obitelji, morali preko ljeta čuvati ovce na Vran planini i švercati duhan preko ove surove planine, a mnogi od njih su u tim naporima i ostavili svoje živote.
Nakon završetka misnog slavlja vjernici su nastavili druženje na platou ispred groblja, u ozračju zajedništva, prijateljstva i zahvalnosti prema svim stradalima.







-
Vijesti2 tjedna agoZatvorena cesta Jablanica – Blidinje: fotografije pokazuju stvarno stanje na terenu
-
Vijesti2 tjedna agoJutrošnje sniježne oborine u Doljanima izazvale probleme u prometu, tijekom dana palo više od 35 cm snijega
-
Vijesti1 tjedan agoBožićna radost u Doljanima: Djeca FRAMA-ši prodavala božićne vijence nakon mise
-
Vijesti2 tjedna agoNAJAVA: Dolazak sv. Nikole u Doljane: Djeca pozvana na slanje pisama i prijavu za paketiće
-
Vijesti7 sati agoSveti Nikola stigao u Doljane: Radost, pjesma i druženje nakon mise
