Vijesti
Mala obiteljska gospodarstva u Doljanima
U malom i raseljenom mjestu Doljani kojeg su mnogi napustili što zbog ratnih događanja što zbog potrage za poslom uočili smo nesvakidašnji prizor nasada krastavca kornišona. Došavši na lokaciju nasada razgovarali smo s obitelj Stipe Ćavara koja se odlučila baviti proizvodnjom krastavca kornišona te na taj način osnovati malo obiteljsko gospodarstvo i osigurat egzistenciju.
U razgovoru smo saznali da je ovo tek prva godina nasada i do sad sve ide po planu. Otkup i cijena unaprijed su dogovorene pa nema bojazni da se plodovi neće moći prodati. Ovakve kulture zahtijevaju dosta radne snage a samim time i uključenost cijele obitelji što je i ključ uspjeha.

U malom i raseljenom mjestu Doljani kojeg su mnogi napustili što zbog ratnih događanja što zbog potrage za poslom uočili smo nesvakidašnji prizor nasada krastavca kornišona. Došavši na lokaciju nasada razgovarali smo s obitelj Stipe Ćavara koja se odlučila baviti proizvodnjom krastavca kornišona te na taj način osnovati malo obiteljsko gospodarstvo i osigurat egzistenciju.
U razgovoru smo saznali da je ovo tek prva godina nasada i do sad sve ide po planu. Otkup i cijena unaprijed su dogovorene pa nema bojazni da se plodovi neće moći prodati. Ovakve kulture zahtijevaju dosta radne snage a samim time i uključenost cijele obitelji što je i ključ uspjeha.
Ovo su i prvi poslijeratni primjeri industrijske proizvodnje voća i povrća na ovim prostorima što prije nije bio slučaj. Neke obitelji s područja Doljana odlučile su se za proizvodnju malina. Financijske rezultate znat ćemo tek po završetku berbe a samim time vidjeti koja je kultura isplativija.
U ime portala Doljani.info želimo da urod kornišona bude velik kako bi se isplatio ovaj trud vrijedne obitelji Ćavar a i drugih obitelji koje su pokrenule poljoprivrednu proizvodnju na području Doljana.
O kornišonu
Kornišon (cornichon) je riječ francuskog porijekla koja se obično koristi u vezi sa slanim ukiseljenim krastavcima. Kornišoni, kao i krastavci, su jednogodišnje zeljasta biljke koje pripadaju istoj porodici (Cucumis sativus), ali suprotno vjerovanju kornišon nije vrsta malog i mladog krastavca, iako se bere prije nego što dostigne punu veličinu. Kornišon se bere kad mu veličina dostigne 2-4 cm. Ako se pusti da preraste ovu veličinu, kornišon poprima gorkast okus i tijelo mu postaje bodljasto. Kornišoni i krastavci su srodne, ali ne i iste biljke. Razlikuju se u botaničkom smislu, ali i u izgledu i okusu. Kornišon u mnogim jelima čini nezamjenjiv dodatak. Kiseljenje kornišona se radi prema francuskom receptu i kao takav, kornišon ima puno više arome i bogatijeg je okusa od baby krastavaca. Često se može naći u kombinaciji sa koperom ili samo u salamuri (rasolu). Vrlo čest naziv je i gherkin koji se koristi na engleskom govornom području.








Vijesti
Preminuo fra Anto Cvitković

S tugom javljamo da je u 65. godini života preminuo fra Anto Cvitković.
Fra Anto, sin Rafe i Ruže Cvitković r. Mijić, rođen je 16. travnja 1960. godine u Sovićima, općina Jablanica. Njegov duhovni put započeo je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, nakon čega je stupio u novicijat u Visokom 1979. godine. Tijekom redovničkog života obnašao je različite službe, a za svećenika je zaređen 5. srpnja 1986. u Sarajevu.
Kao svećenik, fra Anto je službovao u više župa, među kojima su Podhum, Gračac, Bugojno i Vareš, a posebno se istaknuo kao arhivar Franjevačke provincije Bosne Srebrene, gdje je proveo više od deset godina. Njegovo obrazovanje bilo je impresivno – studirao je arhivistiku i bibliotekarstvo u Rimu, završio Vatikanski arhiv i apostolsku biblioteku, te diplomirao medievalistiku na franjevačkom sveučilištu Antonianum.
Posljednje godine života proveo je služeći kao župnik župe Sv. Ante Padovanskog na Gračacu, a krajem siječnja 2024. zbog zdravstvenih problema odlazi na liječenje u Zagreb. Preminuo je 30. siječnja 2025. godine u Domu za starije i nemoćne osobe Odra u Novom Zagrebu, opremljen svetim sakramentima.
Fra Anto Cvitković ostavio je dubok trag u franjevačkoj zajednici i među vjernicima kojima je služio.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!



📌 Termin sprovoda bit će naknadno objavljen.
Jablanica
Caritas Slovenije nastavlja pomagati u obnovi nakon poplava u Jablanici
U trenucima kada prirodne nepogode ostave za sobom razaranja, solidarnost i pomoć dolaze kao svjetlo nade. Upravo tom mišlju vodili su se predstavnici Caritasa Slovenije, koji su stigli u Bosnu i Hercegovinu kako bi obišli poplavom pogođena područja, uključujući i Jablanicu.

U trenucima kada prirodne nepogode ostave za sobom razaranja, solidarnost i pomoć dolaze kao svjetlo nade. Upravo tom mišlju vodili su se predstavnici Caritasa Slovenije, koji su stigli u Bosnu i Hercegovinu kako bi obišli poplavom pogođena područja, uključujući i Jablanicu.
Prilikom posjete, predstavnici Caritasa razgovarali su s lokalnim vlastima, analizirali trenutačne potrebe te najavili daljnju potporu. O važnosti njihove pomoći govorio je i Bruno Šitum, vijećnik u Općinskom vijeću Jablanice, koji je izrazio zahvalnost Caritasu Slovenije na njihovoj brzoj reakciji i dugoročnoj podršci:
- “Oni su bili među prvima koji su pritekli u pomoć i nastavili pomagati kada su se drugi već povukli. Kao predstavnik Hrvata u Općinskom vijeću, i dalje ću se snažno zalagati za prava svih ljudi, posebice pripadnika naroda iz kojeg dolazim, te za izgradnju suživota koji je ključ opstanka na ovim prostorima.”
Kako ističe Peter Tomažič iz Caritasa Slovenije, Slovenci su se odmah odazvali kada su poplave pogodile ove krajeve te su prikupili pola milijuna eura za pomoć i obnovu. Donacija će biti usmjerena najpotrebnijima – obiteljima koje pokušavaju obnoviti svoje domove i vratiti normalan život.
- “Znamo iz vlastitog iskustva da proces obnove ne ide brzo. Sada je ključno vrijeme za konkretne korake i pomoć onima kojima je najpotrebnije,” rekao je Tomažič tijekom obilaska Jablanice.
Caritas Slovenije već je pokazao svoju širinu podrške pomažući institucijama koje brinu o osobama s posebnim potrebama, poput Bakovića i Drine, a sada su dodatno potvrdili svoju predanost obnovi pogođenih područja u Jablanici i Sjevernoj Hercegovini. Njihov angažman još jednom dokazuje koliko je solidarnost ključna u teškim vremenima.
Risovac Blidinje
Blidinje bez snijega donosi proljetni ugođaj u siječnju

Park prirode Blidinje, poznat po svojim zimskim čarima, ove godine donosi neočekivano iznenađenje. Siječanj, koji bi obično bio obilježen snježnim pokrivačem i hladnim zimskim danima, više podsjeća na proljetni mjesec. Zeleni krajolici, vedro nebo i temperature koje ne priliče ovom dijelu godine stvaraju neuobičajen prizor za ovo doba.
Proteklih godina, siječanj i veljača su bili mjeseci s obilnim snježnim oborinama koje su Blidinje pretvarale u raj za ljubitelje zimskih sportova i snježnih pejzaža. No, ove godine priroda nas podsjeća na svoju nepredvidivost. Umjesto uobičajenog zimskog ugođaja, posjetitelji se šetaju livadama i uživaju u krajoliku koji više nalikuje na proljeće nego na zimu.
Za sve one koji nisu u mogućnosti osobno posjetiti Blidinje, pripremili smo video koji prikazuje današnji izgled parka. Pogledajte kako priroda može iznenaditi i kada očekujete snijeg, a umjesto toga dobijete zelenilo i toplinu.
Park prirode Blidinje ostaje destinacija koja privlači posjetitelje, bez obzira na godišnje doba. A hoće li veljača donijeti povratak zimskih radosti, ostaje nam da vidimo.
s
-
Vijesti1 tjedan ago
Preminuo fra Anto Cvitković
-
Turizam i povijest1 dan ago
Lektira: Junačina Mijat Tomić autora Dubravka Horvatića
-
Risovac Blidinje2 tjedna ago
Blidinje bez snijega donosi proljetni ugođaj u siječnju
-
Jablanica1 tjedan ago
Caritas Slovenije nastavlja pomagati u obnovi nakon poplava u Jablanici
-
Jablanica3 tjedna ago
Zatvoren put Jablanica – Posušje: Mještani u borbi za osnovnu prometnu sigurnost