Risovac Blidinje

ŽETVA RAŽI U SELU SOVIĆI OPĆINA JABLANICA

Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo.

Prošli tjedan u mjestu Sovići općina Jablanica organizirana je ručna žetva raži, kako se to nekad radilo. Skupili su se žeteoci, pronađeni srpovi i krenulo se sa žetvom.

U posljednje vrijeme sve se više sije Raž i Žito na ovim područjima a glavni razlog za sijanje ove kulture je ekološki proizvod bez pesticida.

Kako je izgledala žetva pogledajte u galeriji fotografija klikom na opširnije.

Nekoliko zanimljivih informacija o raži i njenim svojstvima:

Raž

Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. U našim uvjetima u proizvodnji su ozimi kultivari jer su prinosniji. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju spravljanje spužvastog kruha, koji je hranjiv, specifičnog ugodnog okusa, manje probavljiv od pšeničnog, ali zato dulje čuva svježinu i preporučuje se za prehranu dijabetičara jer sadrži manje škroba od pšeničnog kruha.

Raž u smjesi s grahoricom, graškom ili nekim drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za prehranu domaćih životinja. Slama raži koristi se za izradu pletarskih proizvoda i papira, a i za izradu građevnog materijala. Zrno raži može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba i sirupa. U klici raži ima puno bjelančevina, masti, šećera i vitamina te mineralnih tvari, pa se upotrebljava u prehrambenoj industriji za proizvodnju posebnih visokovrijednih hranjivih sastojaka.

Morfološka svojstva raži

Najčešće razvija 4 primarna korijenčića, a sekundarno korijenje može rasti u dubinu do 2,5 m i ima veliku usisnu snagu. Stabljika se sastoji od 4-6 nodija (koljenaca) i internodija (međukoljenaca), šuplja je, pa poliježe, u visinu naraste od 60-2,5 m, presvučena je voštanom prevlakom, može imati ljubičastu nijansu i pri vrhu je obrasla dlačicama. List je također prekriven voštanom prevlakom i sitnim dlačicama. Klas je dugačak 10-15 cm, klasa dosta rano, ali ima dugo razdoblje klasanja, cvatnje i oplodnje. Raž se oprašuje pomoću vjetra. Zrno je izduženo, na površini naborano, s jasno izraženom dubokom brazdicom, a boja mu može biti zelenkasto-plava, žučkasta do ljubičasta. Masa 1 000 zrna iznosi oko 40 g, a hektolitarska težina oko 70 kg. Vegetacija je duga oko 280 dana.

Temperatura i svjetlost

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima. Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10-20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugoga dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka.

Voda i tlo

Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) te dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima te na slabo plodnim i pjeskovitim tlima.

Plodored i izbor parcele

Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Dobre pretkulture su zrnate mahunarke, okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, uljarice (uljana repica, suncokret), a i druge kulture koje se ranije skidaju i ne ostavljaju velike žetvene ostatke.

Obrada i priprema tla za sjetvu

Nakon ranijih pretkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15-ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim.

Gnojidba

Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.

Njega usjeva

Njegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Suzbijanje korova u raži lakše je nego u pšenici jer raž brže klija i niče, brže i bolje busa, ima brži porast i visoku stabljiku, pa dobro guši korove. Ipak, korove treba suzbijati herbicidima. Raž u proljeće brže starta, pa treba ranije intervenirati s prihranom.

Sjetva raži

Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3-4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvaliteti sjemena, o pripremi tla te o vremenu sjetve.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Raž ozima diploidna

Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana. Sjetva ozime raži

Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem rujna, a u brdskom području početkom rujna.

Raž ozima diploidna – Sorte
(ukupno: 6, aktivno: 2, neaktivno: 4)

BAULIEU

DANKOWSKIE DIAMENT

EHO-KURZ

GEPARD-UH 9

KUSTRO

MARDER

Risovac Blidinje

Tisuće vjernika na Kedžari proslavile Divin dan

Kedžara je danas ponovno postala veliko mjesto molitve, vjere i zajedništva, gdje su se okupile tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja kako bi sudjelovali u tradicionalnom obilježavanju Divina dana i odali počast Divi Grabovčevoj, simbolu čistoće, vjernosti i nepokolebljive vjere.

Središnje misno slavlje održano je kod Divina groba na Kedžari, a predslavio ga je fra Mario Knezović, gvardijan Franjevačkog samostana svetih Petra i Pavla u Mostaru. Vjernici su od ranih jutarnjih sati pristizali na ovo poznato hodočasničko mjesto podno Vrana, gdje je od 8 sati bila prigoda za svetu ispovijed.

Posebno ozračje ovogodišnjem slavlju dali su članovi etno skupine „Čuvarice“ iz Rame, koji su svojim liturgijskim pjevanjem dodatno obogatili euharistijsko slavlje, dok je tradicionalni Divin pozdrav uputila Diva Marija Barišić.

Divin dan već desetljećima okuplja brojne vjernike i hodočasnike, a prva nedjelja nakon blagdana svetih Petra i Pavla postala je duboko ukorijenjena tradicija hrvatskog naroda ovoga kraja. Kedžara je i ove godine bila mjesto susreta obitelji, prijatelja i svih onih koji u tišini planine traže mir, utjehu i duhovnu snagu.

Mnogi su hodočasnici na Kedžaru stigli pješice, nastavljajući višestoljetnu tradiciju hodočašća Divinu grobu. Okupljeni vjernici u svojim su molitvama posebno preporučili svoje obitelji, mlade i hrvatski narod, moleći zagovor Dive Grabovčeve.

I ovogodišnje hodočašće još je jednom potvrdilo da Kedžara nije samo mjesto sjećanja na Divu Grabovčevu, nego i snažno duhovno središte koje iz godine u godinu okuplja sve veći broj vjernika, čuvajući uspomenu na djevojku koja je svojim životom postala trajni simbol vjere, čistoće i vjernosti.

Video prilozi drugih medija

Brojni mediji iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i ove su godine zabilježili jedinstveno ozračje Divina dana na Kedžari. Zahvaljujemo televiziji PRO TV, RTV Herceg-Bosne i portalu Rama-Prozor.info na predivnim reportažama i video prilozima koje možete pogledati u nastavku.

Uočnica Divina dana.

U nastavku također donosimo i fotogaleriju s uočnice Divina dana, održane u subotu na Kedžari, koja je također okupila veliki broj vjernika i hodočasnika.

Risovac Blidinje

Risovac pod snijegom okupio brojne vjernike, gradnja crkve ulazi u ključnu fazu

Danas smo sudjelovali na svetoj misi koja je služena u 13 sati u filijalnoj crkvi Glavosjeka Ivana Krstitelja na Risovcu, koja pripada župi Sv. Ilije Doljani. U zimskom ozračju Parka prirode Blidinje, Risovac je bio prekriven snježnim ogrtačem, što je cijelom događaju dalo poseban ugođaj. Unatoč zimskim uvjetima, pristup crkvi bio je uredno očišćen, kao i parkirališni prostor, što je omogućilo nesmetan dolazak velikog broja vjernika.

Nakon mise obišli smo gradilište crkve te se uvjerili u značajan napredak radova. Crkva zajedno s kriptom je ozidana, ugrađeni su otvori, a upravo se u kripti trenutno i održavaju sveta misna slavlja. U tom prostoru već su postavljeni oltar i klupe, čime je omogućeno redovito okupljanje vjernika.

U gornjem dijelu crkve u tijeku su radovi na uređenju stropa, dok se u sljedećoj fazi planira postavljanje podnog grijanja i izrada estriha. Posebnu pozornost privlače i već postavljeni oslikani prozori – vitraji, koji prostoru daju dodatnu duhovnu i estetsku vrijednost.

Posebno je važno istaknuti kako je izgrađen i zvonik na koji su postavljena zvona, što je bio jedan od zahtjevnijih i značajnijih zahvata unutar cijelog projekta izgradnje crkve.

Važno je istaknuti kako se na današnjoj misi okupilo više od 150 vjernika, dok taj broj u pojedinim nedjeljama doseže i do 300. Značajan dio okupljenih čine turisti koji borave na Risovcu u svojim vikendicama. Ovakav odaziv vjernika dodatno ohrabruje i potvrđuje kako će izgradnja crkve biti uspješno dovršena u skladu s planovima.

Više informacija i procesu gradnje pogledajte na linku: https://doljani.info/tag/crkva-na-risovcu

Risovac Blidinje

Ledeni vikend u Doljanima i Parku prirode Blidinje

Protekli vikend proveli smo u Doljani, na Risovac koji se nalaze u Park prirode Blidinje, za vas smo pripremili kratku foto-reportažu i pregled vremenskih i prometnih prilika.

Kako je i najavljeno u prognozama, u subotu prijepodne padala je kiša sa snijegom. U poslijepodnevnim satima došlo je do postupnog pada temperature ispod nule, nakon čega su se oborine pretvorile u snijeg. Prometnice su bile očišćene, no zbog pojave leda na pojedinim dionicama bila je nužna povećana pozornost sudionika u prometu.

U noći sa subote na nedjelju temperatura je u Doljanima pala do približno –10 °C. U nedjelju ujutro snježne oborine su prestale, a sunčano, vedro i hladno vrijeme dalo je dodatnu zimsku čaroliju cijelom području.

Tijekom nedjelje Blidinje je posjetio veći broj turista. Na skijalištu se najviše sankalo, budući da velika skijaška staza nije bila u funkciji, što je donekle umanjilo ukupni doživljaj zimskih sportova. Posjetitelji su se stoga u većoj mjeri zadržavali u lokalnim ugostiteljskim objektima, gdje su uživali u tradicionalnim delicijama ovoga kraja te kušanju domaćih vina, osobito crnih, koja u hladnim zimskim danima dodatno pridonose osjećaju topline i ugode.

Zaključno, vikend je protekao u pravom zimskom ugođaju – hladan, ali sadržajan. Svi koji su proteklih dana boravili u Parku prirode Blidinje i okolici, unatoč niskim temperaturama, kući su se vratili odmoreni i s “napunjenim baterijama” za nadolazeći radni tjedan.

Kako je to izgledalo pogledajte u nastavku: